DAN PLANETA ZEMLJE – Hrvatski znanstvenici o klimatskim promjenama

Foto: Pixabay

Dan planeta Zemlje je prvi put obilježen na današnji dan 1970. u SAD-u. Naime, nakon prijedloga UNESCO-a da se jedan dan posveti jačanju javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, američki senator Gaylord Nelson se u kongresu izborio da se 22. travnja proglasi Danom planeta Zemlje. Povod tome je bila njegova zgroženost posljedicama izljeva 3 milijuna galona nafte iz platforme Union Oil A uz obalu Kalifornije. 

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje, 50. po redu, obilježava se u više od 190 država, a tema je klimatska akcija. Kao izazov enormnih razmjera, ali također i neslućenih prilika za čovječanstvo u cjelini, klimatska akcija je prepoznata kao najvažnija tema svih suvremenih zalaganja za održivost kroz očuvanje okoliša. Naime, kao što stalno naglašavamo, klimatske promjene su najveći izazov za čovječanstvo i sustave koji naš planet čine nastanjivim. 

Ove godine se Dan planeta Zemlje održava u ozračju globalne pandemije COVID-19, uzrokovanje novim korona virusom SARS-CoV-2. Iz aspekta klimatske akcije, ta je činjenica zanimljiva iz više razloga. Naime, uspješnost odgovora pojedinačnih zemalja na borbu protiv te epidemije je u najdirektnijoj korelaciji mjera s uputama što proizlaze iz najboljih znanstvenih spoznaja iz relevantnih polja. Razmjeri klimatske krize su sami po sebi znatno veći i obuhvatniji u odnosu na aktualnu pandemiju. Razumijevanje i suočavanje s klimatskom krizom je multidisciplinarni i multisektorski problem, koji iziskuje združeno i solidarno djelovanje cijelog čovječanstva, a u tome je ključna hitna implementacija najboljih relevantnih znanstvenih spoznaja iz svih znanstvenih polja i disciplina. 

WHO upozorava da su jedna od značajnijih, već sada mjerljivih, posljedica klimatskih promjena izmjene u obrascima širenja zaraznih bolesti. Stoga su nam i na tom specifičnom polju hitno potrebne spoznaje temeljnih kompleksnih kauzalnih veza, kako bismo, upotrebom cjelovitih, bolje utvrđenih i integriranih modela, efikasno predviđali buduće pandemije.

Prije dva dana cijene nafte su na svjetskom tržištu su pale duboko ispod nule, a vodeći analitičari ne predviđaju brz oporavak tržišta. To je indikator dubine gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, ali i indikator osjetljivosti i neodrživosti dominantnog ekonomskog modela. Smatramo da se nalazimo u prijelomnom trenutku povijesti, u trenutku zornog uprizorenja mnogih loših strana naše ovisnosti o fosilnim gorivima. Ovo je trenutak kad se može poduzeti odlučna i dubinska transformacija energetskog sektora prema obnovljivoj i održivoj energetici, što sve glasnije zahtijevaju i građani.

Znanstvenici RH su u siječnju ove godine uručili svoj apel za sustavnu klimatsku akciju, s potpisima više od 550 znanstvenika, institucijama zakonodavne i izvršne vlasti. Apel je u javnosti odjeknuo znatnom medijskom pažnjom čak i izvan granica RH, a koja i dalje ne jenjava, unatoč pandemiji. No, tek konkretnom akcijom poruke Apela dobivaju objektivnu jasnoću i nedvosmislenost. Zato se pridružujemo pozivu, upućenom na službenim stranicama Dana planeta Zemlje, za 24-satnu globalnu digitalnu mobilizaciju, putem širenja vezanih poruka u svim oblicima putem društvenih mreža i drugih internetskih kanala.

Znanstvenici RH za klimu

Dubravka Vitali Čepo, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković

Vaš komentar