Foto: Dubravko Pejdo / Morski HR

Bilo iz barke ili s obale u tehnikama poput odmeta, kančanice, parangala i slično, bez kvalitetnog mamca (ješke) naprosto ne ide. 

Franko Alujević

Plemenitije vrste su itekako izbirljive po pitanju ješke, zato o izboru iste treba itekako voditi računa. Osim faktora poput mrijesta kad riba donekle mijenja prehrambene navike i poseže za kaloričnijim zalogajima, kao i zimi kad je inertnija nego ljeti pa traži da se malo potrudimo oko prezentacije i izbora, postoje dani kad bolje radi na jednu vrstu ješke nego na drugu.

Stoga je, ako govorimo o udičarskim tehnikama, kojima ćemo se u ovom tekstu baviti, važno sa sobom ponijeti i probati više vrsta ješke da bi ustanovili na koju riba taj dan najbolje radi.

Birajući ješku za određeno područje i određenu vrstu, pazimo da nudimo ono što je toj vrsti na tom terenu prirodna hrana. Iako ne tvrdim da se riba neće hraniti i na nešto što nije karakteristično za tu vrstu dna, vođeni logikom ipak biramo ono čega tu ima i za što pretpostavljamo da je ono čime se naša ciljana lovina hrani.

Prezentacija ješke je također od iznimne važnosti, a način ješkanja nekad može biti presudan. Postoje razni načini za mamčenje određenih vrsta ješke, kao i dodatni stimulansi poput perlica i umjetnih mamaca, o tom nešto više kasnije.

U nekoliko nastavka ćemo navesti najčešće ješke kojima se koristimo u sportskom ribolovu iz brodice i s obale.

 

Otvorena dagnja – Foto: Dubravko Pejdo

DAGNJA (Mytilus galloprovincialis)

Pedoća, pizdica, mušula, nevažno kako je zovemo, valjda je najčešća školjka na našoj obali. Raste u grozdovima na rivama, stijenama, konopima i lancima koji su ispod površine, na gotovo svim površinama možemo naći ovu crnu školjku izduženog oklopa. Kako je prilično česta i dostupna, a ribama posebno primamljiva, dosta se koristi u sportskom kao i natjecateljskom ribolovu.

Meso joj mekano, pa se na udici teško zadržava ukoliko je u blizini mala riba koja je munjevito skine s iste, a rado je prihvaćaju gotovo sve vrste. Na nju se rado bacaju gotovo svi sparidi poput fratra, arbuna, komarče, kantara, šarga, pica, kao i gotovo sve usnače i ribe iz porodice Vučica.

U ribolovu kančanicom daje izvrsne rezultate, kao i sa obale ukoliko je pravilno nadivena i ukoliko teren na kojem lovimo ne obiluje sitnom ribom. 

Komarča ili orada nema problema sa razbijanjem školjki – Foto: Franko Alujević

U ješkanju dagnje često se pribjegava raznim tehnikama i lukavstvima koji imaju za cilj što druže zadržati tu nježnu školjku na udici kao poslastica nekoj ozbiljnijoj lovini. Kako je najbolja svježa, očišćene školjke slažemo na spužvu ili krpu koja će upiti višak tekućine i lagano dehidrirati meso koje će onda biti kompaktnije i tvrđe za ješkanje.

Također, ako ne želimo gubiti vrijeme na čišćenje veće količine dagnji za vrijeme ribolova, možemo ih i očistiti dan prije, iscijediti tekućinu i staviti u plastičnu posudu s poklopcem te ih posoliti. Iako nije isto kao kad je svježa, ribolov može biti jako uspješan i na usoljenu dagnju. Na taj način ih i možemo očuvati duže vrijeme. 

Ako ipak želimo „raditi“ sa svježom dagnjom, nakon što smo je posušili na krpi ili spužvi, pri nadivanju je dobro armirati elastičnim koncem za učvršćivanje mamaca (filo elastico). Na taj način će se duže zadržati na udici.

Pri ribolovu s obale možemo mamčiti više komada dagnji na jednu udicu, primjerice u lovu komarče odmetom. Pri tome je možemo nadivati jednu po jednu na udicu ili se pomoći iglom za bibija. Tada je također potrebno koristiti filo elastico kako bi ješka ostala na udici pri daljem zabacivanju i pri susretu sa oštrim zubićima sitnih napasnika na dnu.

Kako je dagnja komarči redovna hrana (u to se možemo uvjeriti ako prođemo rivom obraslom dagnjama gdje se uz malo sreće može zateći komarča kako ih drobi zubima) i na njen miris rijetko ostaje imuna, a pritom njen oklop moćnim komarčinim zubima ne predstavlja ama baš nikakav izazov, neki je ribolovci koriste i cijelu. Dakle, malo je otvore da ispušta miris i unutra spakiraju jednu ili više udica, te je omotaju elastičnim koncem.

Dagnja je dobra i za noć i ribolov bez otežanja (avolo).

 

LIGNJA (Loligo vulgaris)

Foto: Franko Alujević

Kao jedna od najzastupljenijih ješki u cijelom spektru različitih tehnika lignja, živa ili ne, još jedna od učinkovitih ješki pri ribolovu udičarskim tehnikama.

Živa lignja je gotovo nezamjenjiva kad  je u pitanju lov zubataca i gofova panulom, a kao ješka za kančanicu je jedna od najkorištenijih ješki.

Kao i dagnju, jedu je gotovo sve riblje vrste. Prednost lignje u odnosu na neke druge ješke je njeno prilično žilavo meso koje se neda baš lako skinuti s udice. Zbog toga se u ribolovu kančanicom, a sa više udica vrlo često stavlja u kombinaciji sa ostalim ješkama, jer kad mekše ješke intezivnijeg mirisa nestanu s udica, komadi lignje se i dalje zadržavaju i mame na napad veće primjerke arbuna, fratra, komarče i ostalih za ribolov zanimljivih vrsta.

Lignja se mamči tako da se plašt razreže po dužini, skine joj se koža da bi njena bijela boja došla bolje do izražaja, te se reže na trakice koje se poslije stavljaju na udicu.

Kako lignja u odnosu na ostale ješke nema toliko izražen miris, ribolovci je često istuku batićem za meso ili nečim drugim. Na taj način mamčena, ispušta više mirisa i malo je mekša za nadivanje.

Na parangalima se često nadiva za bijelu ribu. Iako se jadranska lignja često koristi, podjednako se (pogotovo za parangale) koristi i zaleđena patagonijska ili neka druga lignja. Cjenovno je pristupačnija, a često polučuje dobre rezultate.

Foto: Franko Alujević

VELIKI MORSKI CRV (Eunice)

Kralj ješke – Foto: Igor Odobašić

Za mnoge ribolovce, uključujući i moju malenkost, neprikosnoveni kralj ješke je veliki morski crv. Taj kolutićavac je rasprostranjen po cijelom Jadranu, najviše na pljeskovito-muljevitom dnu, gdje živi ukopan duboko u dno. Nalazi se i na kamenitom dnu, te na prijelazima ta dva terena. Onaj sa kamenitog dna je kvalitetniji, mesnatiji u odnosu na onog sa muljevitog brisanog prostora. Lov velikog morskog crva je tema za sebe, a mogu slobodno reći da ne postoji veliki broj onih koji su ga u stanju redovno i uspješno loviti. Iako postoje određene smjernice i pravila pri lovu crva, ipak je iskustvo i izvježbano oko ono što uspješne lovce na crve dijeli od onih manje uspješnih. Iako može narasti i do 4 m, oni manji su ipak nešto češći. 

S aspekta ribolovca, veliki morski crv je neizostavan u lovu na mnoge vrste. U noćnom ribolovu se nameće kao najbolji izbor iz više razloga. Njegov miris je neodoljiv mnogim vrstama poput, komarče, fratra, kavale, šarga, pa i zubaca. Kako i nakon kidanja komadi crva i dalje ostaju živi, migoljenje na udici dodatno privlači pažnju noćnih lovaca, a poseban fluuroscentan odsjaj koji daje, naročito u noćima s mjesečinom, je gotovo neodoljiv stimulans i ribe beskompromisno primaju ponuđene komade.

Samo najiskusniji mogu uloviti ovoliko crvi u jednom izlasku – Foto: Igor Odobašić

Iz brodice se koristi na kančanici za gotovo sve vrste. Reže se na komadiće i tako se nadiva. 

Reže se od repa prema glavi. Dio od repa je najmekši, a kako idemo prema glavi tako postaje tvrđi i mesnatiji. Glava i 10 cm ispod glave je najtvrđe i taj se dio najčešće koristi u ribolovu s obale odmetima. Zbog tvrdoće se može dugo zadržati na udici i tako „pričekati“ kvalitetniju ribu. Može se dodatno učvrstiti elastičnim koncem, ali ako je crv kvalitetan, to u većini slučajeva nije potrebno.

Kad smo već kod glave, pri rukovanju crvom treba paziti na prste pošto je njegov ugriz izrazito bolan. Kad osjeti opasnost ili kad lovi iz glave izbacuje dva zuba nalik kljovama i ne želite stavljati prste između njih. U većini slučajeva zagriza sve što mu dodirne vršni dio glave.

Crv je kao mamac najbolji živ, ali se višak može i usoliti. Sol ga dodatno otvrdne, a kao takav je najbolji za dnevni lov odmetima. Soli se tako da se prvo posoli i pusti se da izbaci svoju sluz, te se kasnije premjesti na čisti komad folije, ponovno malo posoli, zamote i stavlja u led.

Živi crv pak može živjeti danima ako mu se redovno mijenja more u posudama u kojima se čuva, a u čuvarici okačen o barku može živjeti dugo ukoliko ga se hrani.

Franko Alujević

PROČITAJTE JOŠ:

Caru carevo

Vaš komentar