VIDEO Ozlijeđeni modrulj – Stručnjak razbio mit: “Ovo je prava istina o morskim psima”

Foto: Screenshot / Dalmatinski portal

Neobično ponašanje morskog psa modrulja koji na vrlo neuobičajen način pliva uz samu obalu, pobudio je zanimanje javnosti. Snimku je objavio Dalmatinski portal, s tvrdnjom da se radi o Crikvenici, no video je zapravo snimljen nekoliko dana ranije u Italiji. Ipak, s obzirom na to da posljednjih godina negdje u ovo vrijeme ta vrsta sve češće stiže u plića priobalna područja Jadrana, angažirali smo vrhunskog stručnjaka za morske pse, da nam objasni o čemu se radi. Morski biolog i patobiolog Andrej Gajić ravnatelj je Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA i rukovoditelj Shark Tales pri National Geographic (Washington, D.C.) i koji je kroz svoj rad objavio više od 60 znanstvenih radova i dvije monografije. Za Morski HR razbija mit o tome da se radi o opasnim životinjama, a napravio je i zanimljivu forenzičku analizu onoga što se možda dogodilo životinji na snimci. 

– Složena prostorna organizacija unutar populacija, karakteristična je za veliku većinu morskih pasa, posebice migracijske vrste. Iz priložene video snimke jasno se vidi da se radi o odrasloj ženki psa modrulja, Prionace glauca (Linnaeus, 1758), jedne od najčešćih pelagijskih morskih pasa Jadrana – koja se u njemu na nekoliko lokacija i koti. Iako je snimka dosta loše kvalitete, govori nam mnogo o stanju uočene jedinke – kazuje nam Andrej Gajić.

Moguće rane od ostiju 

– Prema načinu kretanja, posebice pokretima glave i repa, položaju prsnih peraja uočavamo da je jedinka dezorijentirana, iscrpljena i vrlo vjerovatno prestrašena. Kada pogledamo pažljivo, na lijevoj strani tijela opažamo traumatsku leziju nepoznate etiologije. Lezija s naslovne fotografije duljine oko 10 cm locirana je neposredno uz lateralnu liniju, nešto ispred osnovice prve dorzalne peraje. Nastala je vrlo vjerovatno ubodnim ranama i/ili razderotinama, ovalnog do okruglog oblika. Bez pažljivog patomorfološkog pregleda nemoguće je govoriti o nastanku ovakvih lezija, ali ne možemo isključiti da se radi o ranama zadobijenim tijekom akta parenja, napada većeg predatora ili pak djelovanjem čovjeka – a najvjerovatnije su nanešene ostima i svakako su starije od sedam dana. Kada promatramo krupne, apeksne predatore, često podcjenjujemo ili posve zanemarujemo faktor stresa koji se javlja nakon pretrpljene traume bilo kojeg tipa. Neobično ponašanje kako vidimo na snimci, lako može biti odgovor na stres uslijed kojeg životinja gubi mogućnost normalnog funkcioniranja – pojašnjava Gajić.

Foto: Screenshot / Dalmatinski portal

Ženke se u proljeće dolaze kotiti u pliće vode

– Iako su kretanje i sezonske migracije modrulja proučavali brojni autori, s pravom možemo reći da sve dosadašnje spoznaje predstavljaju tek dio slagalice – dok je stvarno ponašanje nepoznato. U našem slučaju uopće nije iznenađujuća pojava samog modrulja, već specifični oblici ponašanja koje je jedinka ispoljila na ovoj snimci. Modrulj je živorodna vrsta morskog psa, kod koje se iz istrošene žumanjčane vreće formira placenta koja dalje hrani embrije sve do kraja gestacije (razdoblje nošenja embrija ili fetusa unutar ženki). Iako su opisana mrijestilišta i u otvorenim vodama, općepoznato je da ženke ulaze u plitke vode kako bi se kotile – što se odvija najčešće u proljetnim ili ljetnim mjesecima.

Uočene lezije, reakcija na nastali stres i gaviditet mogu vrlo dobro objasniti pojavu jedinke modrulja na samoj obali, zajedno sa specifičnim oblikom ponašanja.

– Dakako, iako znanstveno osnovano – samo jedno je od mogućih objašnjenja ovog susreta!

Kod dezorijentiranog ponašanja morskih pasa (ne nužno u ovom slučaju) ne možemo isključiti različite neurosenzitivne poremećaje, u vidu meningitisa ili meningoencefalitis ili pak traume – obrziom da smo već imali zabilježene slučajeve tijekom naših patoloških studija na morskim psima u sjevernom Sredozemlju (trenutno u fazi publiciranja). Poremećaji kretanja kod kičmenjaka uvjetovani upalnim procesima u nervnom sistemu znanosti su poznati dugo vremena. Stoga naš tim uvijek šalje apel za fiksiranjem i slanjem biološkog materijala kad god je to moguće – kaže Gajić.

 

MODRULJ: OBJEKTIVNA OPASNOST I POZNATI NAPADI

Neophodno je demantirati izjave pojedinih medija da se radi o “najopasnijoj” vrsti koju susrećemo u Jadranu – što ne samo da stvara krivu sliku, već i širi dobrim dijelom neosnovan strah u široj javnosti. Jasno, modrulj jest potencijalno opasna vrsta – no treba istaći da je u posljednjih 100 godina u svijetu poznato manje od deset neprovociranih napada (ISAF), a svega jedan u Mediteranu iz kolovoza 1986. u Lionskom zaljevu koji se može prepisati modrulju (GSAF, ISAF).  Modrulj je iznimno radoznala vrsta morskog psa, nerijetko tijekom ronjenja kruže oko ronioca, kojeg ponekad i dodiruju vrhom gubice.

Stoga, unatoč ovakvom možemo reći dijelom i očekivanom pojavljivanju modrulja ne    postoji nikakav razlog za strah ili paniku.

MODRULJ: UGROŽENOST I ZAŠTITA

U vodama Republike Hrvatske modrulj je osjetljiva (vulnerable) vrsta, dok je na regionalnom nivou u Sredozemlju ocijenjen kao kritično ugrožen (critically endangered). Nalazi se na pravilniku o Strogo zaštićenim vrstama Republike Hrvatske (NN 144/13, 73/16) – te je njen izlov, ali i uznermiravanje strogo zabranjeno!

Foto: Micheal Braun / Screenshot video

POGREŠNI NAVODI NA PORTALIMA

Morski psi i raže od davnina su plijenili čovjekovu pozornost, izazivajući strah i znatiželju.Većini ljudi morski psi predstavljaju strojeve za ubijanje iz horor filmova. No, od gotovo 500 poznatih vrsta, njih nešto manje od 30 može predstavljati objektivnu opasnost za čovjeka. Ciljanim izlovom, neselektivnim ribolovnim alatima, kao i barbarskim izlovljavanjem pasa radi peraja, ljudi ubiju stotine milijuna morskih pasa na godišnjem nivou – što je dovelo do dramatičnog i zabrinjavajućeg pada broja populacija mnogih vrsta, koje se danas nalaze na samom rubu opstanka.

Nažalost, danas postoji značajan broj različitih čimbenika, kako prirodnih, tako i antropogenih, koji zajedno vrše izniman pritisak na populacije različitih vrsta.

Osnovni (često negativni) prirodni pritisci na autohtone populacije oslikavaju se u sve intenzivnijim klimatskim promjenama i  pojavom alohtonih svojti. Najznačajniji antropogeni pritisci svakako se ogledaju u  nekotroliranom i neselektivnom ribolovu, sve većem onečišćenju mora, trajnom i nepovratnom degradacijom staništa, kao i uznemiravanjem. Pojedini vrsno-specifični čimbenici, kao što su spor rast, kasno spolno sazrijevanje i mali broj potomstva, doprinose sve većoj ugroženosti morskih pasa i  raža, podjednako na lokalnom i globanom  nivou.

Vrlo loša educiranost i nizak nivo svijesti o diverzitetu, pojavi i ugroženosti morskih pasa kod lokalnog stanovništva i ribolovaca često dovodi do pojave brojnih pogrešnih identifikacija koje stvaraju iluziju o trenutnom stanju populacija. Pogrešna identifikacija vrsta, nerijetko se događa i u znanstvenim krugovima.

Foto: Youtube/Screenshot

POJAVA KRUPNIH MORSKIH PASA U JADRANU

U posljednjih 200 godina, do danas, u vodama istočnog Jadrana postoje navodi ukupno 60 vrsta elasmobranhija, od čega čak 36 vrsta morskih pasa i 24 vrste raža. Ovakvi navodi, dakako, ne predstavljaju pregled vrsta koje u Jadranu stalno obitavaju. Nadalje, neke od zabilježenih susreta uzimamo s velikom dozom rezerve, obzirom na nedostatak adekvatnih znanstvenih argumenata i podataka.

Pojedine, širim masama dobro poznate vrste, nerijetko se pojavljuju u istočnom Jadranu. Tako, imamo više od 60 potvrđenih susreta s velikom bijelom psinom, više od 35 susreta sa atlantskom psinom, desetine susreta sa morskim psom mako, nekolicinu susreta sa gorostasnim psinama (koje u iznimnim slučajevima rastu više od 14 m, a hrane se plaktonom), kao i  brojnim drugim vrstama – pojašnjava nam Gajić.

Foto: Osobni album

Andrej Gajić je znanstvenik, ronioc, podvodni fotograf, autor, ROV pilot i padobranac. Rukovoditelj je Shark Tales pri National Geographic, gdje je i član Nadzornog Odbora za istraživače. Direktor je Sharklab ADRIA: Centra za morsku i slatkovodnu biologiju.

Kroz svoj rad objavio je više od 60 znanstvenih radova i dvije monografije. Predavao je na 35 konferencija u Sjedinjenim Američkim Državama, Engleskoj, Španjolskoj, Gruziji i drugdje. Autor je nekoliko dokumentarnih emisija, a o njegom radu izvješavaju National Geographic, FOX, BBC,  Disney, Deutsche Welle, kao i više od 150 regionalnih medija.

Andrejeve znanstveno-istraživačke studije aktivno financiraju Rufford, National Geographic, PADI Foundation, IDEA WILD i mnoga druga vladina i nevladina tijela. 

Na kraju ove priče, pogledajte snimke ili snimku. Dalmatinski portal izbacio je video s tvrdnjom da su je dobili od čitatelja iz Crikvenice.  S druge strane, nekoliko dana ranije, snimku je objavio talijanski Qui News. Komentar za ovo prepuštam vama. Činjenica je da se radi o morskom psu koji se posljednjih godina redovito viđa u plićim dijelovima Jadrana, a zašto je tome tako, pojasnio je ipak stručnjak. Dobra je vijest da se morskih pasa u Jadranu ipak – ne trebate bojati!

 

Jurica Gašpar