U krizi najviše stradalo školjkarstvo, a ulov, uzgoj i prerada ribe će se donekle oporaviti

Foto: TZ Ston

U gospodarskom kaosu nastalom pandemijom koronavirusa čini se da bi najbolje mogla proći prehrambena industrija, posebno ribarstvo i prerada ribe, koja zadovoljava naše potrebe i velik dio proizvodnje izvozi.

Kriza koja je zahvatila naše gospodarstvo nakon pojave pandemije koronavirusa snažno će pogoditi i sektor ribarstva, pupčano vezanog za turizam, ugostiteljstvo i izvoz. Prema riječima Zorana Radana, poslovnog tajnika Udruženja ribarstva Hrvatske gospodarske komore, djelatnosti ovoga sektora dobiti će potpore države i Europske unije, ali su te pomoći kratkog daha, pa sve ovisi koliko će trajati restrikcije. A da li će se i kada oporaviti na krize osjetljivi turizam i ugostiteljstvo za sada se nitko ne usudi prognozirati.

Prema informacijama s terena, za sada je najteže školjkarima, čiji proizvodi gotovo u potpunosti završavaju u restoranima, piše Glas Istre.

– Po svemu sudeći, 2020. je za nas izgubljena godina pa se već pripremamo za iduću koja će možda biti bolja. Sada nasađujemo nove školjke u uzgajalištu, ali će trebati proživjeti do iduće sezone, a to je dugih 14 mjeseci. Za iduća tri mjeseca možemo koristiti pomoć od četiri tisuće kuna po radniku, ali je ta mjera kratkog daha jer valja financirati proizvodnju koja ima dug ciklus – kaže Emil Sošić, vlasnik tvrtke Irida, koja uzgaja školjke u Limskom kanalu.

Egzistencija za 3.000 ljudi

Nešto je bolje stanje u ribarstvu koje je nakon početne krize i zatvaranja granica dijelom obnovilo prodajne kanale. Bijela, kočarska riba opet se, iako u puno manjim količinama, počela izvoziti u Italiju, a otvaraju se i ribarnice. U Istri je u godinama krize tvornice za proizvodnju ribljih konzervi Mirna smanjen broj brodova plivarica za ulov srdela, a cijela je tradicionalna djelatnost, koja je obilježavala povijest i identitet Istre, svedena na minimum. Nekad je samo Mirna imala flotu od 34 plivarice, od kojih ih je 16 bilo u Rovinju. Zahvaljujući upornosti poznate ribarske obitelji Venier, Rovinj sada ima tek dva plivaričara, sjeverni centar ove djelatnosti Novigrad se ugasio, a cijela Istra ima tek deset plivarica. Preostali, kočarski i mali obalni ribolov se nakon početne krize, usprkos silnim poteškoćama i zakonskim ograničenjima, uspijeva održati na površini.

– Naša županija ima najviše povlastica za ribolov na Jadranu, pa od ulova, uzgoja i distribucije ribe u Istri izravno živi oko 3.000 ljudi. Što se tiče plivaričara, njihov je plasman osiguran. Srdele i dalje otkupljuju prerađivači ribe i uzgajivači tuna. Otkupna cijena srdele se usprkos porastu troškova repromaterijala i nafte već dugo nekoliko decenija kreće oko tri kune. Bolje se cijene, pogotovo za inćune, postižu u izvozu za Italiju. Što se tiče bijele ribe, za ovu smo godinu vjerojatno izgubili ugostiteljstvo i turizam, ali hvatamo konce u izvozu, u koji plasiramo i do 80 posto ulovljen ribe. Iako su, zbog poremećaja na tržištu cijene ribe pale, mislim da ribolov, uzgoj i prerada ribe zbog potražnje iz Italije, čiji stanovnici i Portugalci imaju najveću potrošnju ribe po stanovniku na Mediteranu, a mi najmanju, imaju više šansi za oporavak, nego primjerice proizvodnja vina i ulja, koji su više vezani za ugostiteljstvo i turizam – kaže Robert Momić, predsjednik Obrtničke komore i Ceha ribara Istarske županije.

Foto: Morski.hr

Prodaja ribe s broda

Napominje da ribare očekuju ili se najavljuju i poticaji Ministarstva poljoprivrede i Europske komisije. Uz to, mjerama Uprave za ribarstvo mali ribari, koji su do sada sa broda mogli prodati pet kilograma ribe, sada uz fiskalizirane račune, sa PDV-om od 13 posto, mogu prodavati cjelokupan ulov.

Iznenadnom krizom pogođena je i snažno izvozno orijentirana marikultura. U ovoj su branši došlo je do zatvaranja distribucijskog kanala prema restoranima i hotelima koji čine značajan dio potražnje. Došlo je i do niza logističkih problema u plasmanu uzgojene ribe, posebno u izvozu. Na to su se nadovezale i poteškoće u nabavi hrane za uzgoj ribe, sirovina i repromaterijala.

– Marikultura je snažno pogođena, ali svi pokušavamo čim bolje proći kroz ovu krizu, nastojeći pri tome zadržati punu zaposlenost i pripremiti se za razdoblje nakon krize i povrat prijašnjih pozicija. Pri tome svaka mjera pomoći puno znači. Nadamo se i vjerujemo da će se ova situacija postupno, ali i relativno brzo poboljšavati. Pri tome tražimo i alternativne kanale za prodaju, kao i mogućnosti različitih pakiranja ribe, koja će u ovakvoj situaciji za potrošače biti prihvatljivija. U svakom slučaju, kod nekih pakiranih proizvoda evidentno je da nije takav negativan utjecaj korona krize kao na primjer kod svježe neočišćene ribe – kaže Goran Markulin, direktor Cromarisa i predsjednik Grupacije akvakulture pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Foto: Boris Kačan

Lovostaj ugrožava preradu ribe

S novim okolnostima bori se i tvrtke Arbacommerce čiji su proizvodni pogoni u Labinu i u punoj sezoni ima 90 zaposlenih, a bavi se preradom sitne plave ribe, uglavnom srdele i inćuna. Njihovi su proizvodi različite varijante smrznute srdele i inćuna, inćun posoljeni očišćeni te marinirani kao polugotovi proizvodi te fileti slanog i mariniranog inćuna u ulju kao gotovi proizvod.

– Ova nas je pandemija zatekla na završetku još jednog investicijskog projekta u kojem nabavljamo novu opremu za proizvodnju i na početku kampanje s inćunima čija je sezona od ožujka do rujna i od njega radimo naš ekonomski najisplativiji proizvod inćun posoljeni očišćeni. Izvozimo oko 80 posto proizvoda, a naša dva glavna ino tržišta su Španjolska i Italija. Ozbiljnost situacije sa koronavirusom u te dvije države nam je stvorila probleme i prije nego je virus ušao u Hrvatsku. Kupci su bili operativni, ali su zbog neizvjesnosti i smanjenih, pa i zatvorenih pogona prihvaćali manje ribe. Tu je i dodatni problem s prijevozom koji se teže pronalazi, a neki prijevoznici su digli cijene i do 40 posto – kaže direktor ove tvrtke Nikica Paunović.

Foto: Tvornica ribe Sardina/Facebook

Prilike za ulov i preradu

U gospodarskom kaosu nastalom pandemijom koronavirusa čini se da bi najbolje mogla proći prehrambena industrija, posebno ribarstvo i prerada ribe, koja zadovoljava naše potrebe i velik dio proizvodnje izvozi. Da je država, koja je od postanka najmanje brinula o gospodarstvu, forsirala proizvodnju hrane, Hrvatska je mogla biti samodostatna i izvoznik prehrambenih proizvoda, koji se u ovakvim krizama pokazuju strateškima. Za zaokret treba barem nekoliko godina i puno financijskih sredstava, kojih neće biti jer će se država zadužiti, a banke su u rukama stranog kapitala, koji se seli tamo gdje se može brzo oploditi, piše Glas Istre.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

PROČITAJTE JOŠ:

Na snagu stupio paket EU mjera pomoći u sektoru ribarstva i akvakulture, za ublažavanje posljedica pandemije

 

Vaš komentar