IZ POTOPLJENOG BRODA Preklopni sunčani satovi iz Nürnberga

Foto: R. Mosković / Muzej grada Šibenika

ŠIBENIK – Pisali smo već o brodolomu Mijoka. Fascinantno blago s potopljenog broda kod Murtera može ispričati čitavu knjigu priča. Jedna od njih su i mali preklopni sunčani satovi porijeklom iz Nürnberga, koji su se nalazili u teretnom prostoru.

U Nürnbergu od 1480-ih počinju djelovati majstori koji proizvode kompase i preklopne sunčane satove, a u 16. i 17. stoljeću grad postaje glavni centar za njihovu izradu i trgovinu, piše Muzej Grada Šibenika.

Preklopni sunčani satovi bili su prijenosni pokazivači vremena, a izrađivani su od bjelokosti te ukrašeni gravurama i oslikavanjem ili umetnuti u mjedena kućišta, ukrašena cizeliranjem i pozlatom. Bili su sastavljeni od dviju pločica koje bi se otvarale pod pravim kutom. Na donjoj je pločici horizontalni brojčanik i ugrađeni kompas, na gornjoj vertikalni brojčanik i drugi sadržaji, a između je bio razapet konopčić, gnomon ili indikator, koji je bacao sjenu na brojčanik. Uređaj bi pokazivao ispravno lokalno vrijeme samo kada je s pomoću ugrađenog kompasa bio orijentiran prema sjeveru, a gnomon bio namješten pod kutom odgovarajuće latitude (zemljopisna širina). Izrađivali su se i kao višenamjenski uređaji s dodacima, poput ruže vjetrova, volvella za preračunavanje lunarnog u solarni sistem, tablicama s latitudama većih europskih gradova ili za određivanje položaja sunca u zodijaku.

Od 1550. do 1700. njihovom se izradom u Nürnbergu bave obitelji Karner, Lesel, Miller, Reinmann, Troschel i Tucher, s vlastitim oznakama za potvrdu kvalitete. Na osnovi njih identificirani su i satovi s Mijoke. Četvrtasti satovi od bjelokosti i drva pripadali su proizvodnji Hansa Millera, proizvođača kompasa i malih preklopnih satova, koji je djelovao je od 1601. do 1620.godine, a proizvode je označavao vlastitim imenom ili potkovom. Satovi od bjelokosti u mjedenim srcolikim i ovalnim kućištima bili su ukrašeni pozlatom i gravurama koji su simbolizirali prolaznost vremena i neizbježnu smrt. Prema oznakama rozeta i ljiljana ovi se satovi pripisuju Leonhartu Milleru, majstoru s kraja 16. i početka 17. stoljeća.

Sat u okruglom mjedenom kućištu sadržavao je latinske natpise. Duž bočne strane tekao je natpis: DEVS · VITAE · NOSTRAE · TERMINVS · EST (Bog je kraj našeg života.), a na dnu je bila uputa za uporabu: COMPASSVS · PROPE FERRVM · NE · RECTE · ASSIGNARE · POTEST (Kompas u blizini željeza ne pokazuje ispravan smjer.). Prema oznaci u obliku okrunjene zmije vezuje se uz rad majstora Hansa Tuchera (Ducher) III. (1549. – 1632.).

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

BRODOLOM MIJOKA Probuđena tajna murterskog mora

Vaš komentar