Evo kako lokalni šerifi podvaljuju “dohranu” pod nasipanje plaža i sanaciju obale

Foto: doc. dr. sc. Željko Smolčić

CRIKVENICA – Teška mehanizacija na obali, prije početka upitne turističke sezone nikad nije bila angažiranija do sad, u vrijeme korona-krize. Već smo vas upoznali s nizom slučajeva u kojima pojedinci mimo pravila struke doslovno razvaljuju obalni pojas i u nepovrat uništavaju sike, škrape, biljni i životinjski svijet. Nalijevanje betona i zasipanje priobalnog pojasa nepripadajućim materijalima bez valjane dokumentacije, pritom su već postali praksa na koje isnpekcije mlako ili nikako reagiraju. Podvaljivanje pojma “dohrana” plaže kojim se najčešće pravdaju nalogodavci, pod zapravo nasipavanje, čest je slučaj, a na njega nas je upozorio i doc. dr. sc. Željko Smolčić s građevinskog fakulteta u Rijeci. On je, naime, više puta prijavljivao i upozoravao na sličnu situaciju u Crikvenici, a koja se može primjeniti i na druge dijelove našeg priobalja. 

– Tumačenje pojma dohrana plaže od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike glasi: “Pod pojmom dohrane plaže podrazumijeva se uređenje postojećih nasutih plaža na način da se plažni materijal odnesen zbog djelovanja mora i vjetra nadomjesti novim plažnim materijalom, ali u gabaritima postojeće nasute plaže. Plažni materijal koji se smije koristiti za dohranu plaže su pijesak, šljunak ili sitni tucanik, u svakom slučaju kameni materijal tog tipa bez sadržaja zemlje. U praksi to znači da se dohrana plaže radi u sklopu tehničkog održavanja postojećih nasutih plaža. Naime, za te potrebe u prvom redu se vadi iz mora materijal  koji je odnesen s postojeće plaže zbog djelovanja mora i vjetra, a tek nakon toga se plaža još eventualno dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih izvora.“.

Pojam nasipavanja morske obale Ministarstvo zaštite okoliša i energetike tumači kao: “Pod pojmom nasipavanja morske obale, u kontekstu uređenja i formiranja plaža, podrazumijeva se nasipavanje plažnim materijalom područja koje je prethodno bilo neuređeno, odnosno škrapa ili druga prirodno oblikovana morska obala. Također, plažni materijal koji se smije koristiti za nasipavanje morske obale su pijesak, šljunak ili sitni tucanik, dakle kameni materijal tog tipa bez sadržaja zemlje.“ – pojašnjava doc. dr. sc. Željko Smolčić.

– Glavni problem ovakvog tumačenja pojmova dohrane i nasipavanja plaže je što Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ne daje tumačenje što je uređenje postojećih nasutih plaža uz mijenjanje gabarita postojeće nasute plaže. Mišljenja smo da bi uređenje postojećih nasutih plaža uz mijenjanje gabarita postojeće nasute plaže trebalo tumačiti kao nasipavanje plaže.

Neosporno je da ima sve više slučajeva manipulacije pojmovima dohranjivanje i nasipavanje plaže na našoj morskoj obali. Raspon osoba koje manipuliraju pojmovima dohranjivanje i nasipavanje plaže kreće se od lokalnih moćnika i „šerifa“ pa sve do samih čelnika jedinica lokalne samouprave. Smatramo da Hrvatska kao pomorska zemlja nema adekvatno riješenu definiciju pojmova dohranjivanje i nasipavanje plaže. Iako je bilo pokušaja da se pojmovi dohranjivanje i nasipavanje plaže implementiraju u Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, činjenica je da pojmovi dohrana i nasipavanje plaže nisu našli mjesto u važećem Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama – upozorava dr. Smolčić.

Foto: doc. dr. sc. Željko Smolčić

Pomicanje obalne crte pod krinkom dohrane bez kontrole i valjanih dozvola

– Čest je slučaj kada se kreće u nasipavanje (pomicanje obalne crte) pod krinkom dohranjivanja bez potrebnih dozvola i bez izrade elaborata zaštite okoliša. Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš uz svaki zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, pa tako i za nasipavanje morske obale,  prilaže se Elaborat zaštite okoliša. Također, ima slučajeva kada prostorno-planska dokumentacija dopušta samo dohranu plaže bez povećanja plažnih površina i pomicanja obalne crte, a lokalni moćnici rade idejna rješenja na način da dopuštaju nasipavanje, odnosno promjenu obalne crete, iako to nije predviđeno prostorno-planskoj dokumentaciji – kaže dr. Smolčić.

– Tipični primjer podvaljivanja pojma dohrana plaže pod pojam nasipavanja je Gradsko kupalište u Crikvenici, koje nema koncesionara od 1.9.2017. godine. Poznato je da je Gradsko kupalište u Crikvenici jedna od najljepših, najnagrađivanijih i najstarijih plaža na našoj obali. 

Prostorno-planska dokumentacija koja vrijedi za područje Gradskog kupališta u Crikvenici je: Prostorni plan uređenja Grada Crikvenice i Urbanistički plan uređenja UPU 24 – Miramare.

Foto: doc. dr. sc. Željko Smolčić

Prostornim planom uređenja Grada Crikvenice definirana su područja za eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža, a područje Gradskog kupališta u Crikvenici ne spada u područja na kojima je moguće raditi eventualno povećanje postojećeg kapaciteta plaža.

Također, Urbanistički plan uređenja UPU 24 – Miramare na uređenim plažama predviđa samo nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže (dohranjivanje), dok ne predviđa povećanje površine plaža i mijenjanje obalne crte.

Foto: doc. dr. sc. Željko Smolčić

Bez obzira na sve Grad Crikvenica je izradio Idejno rješenje uređenja Gradskog kupališta u Crikvenici na način da je omogućio nasipavanje, odnosno predviđeno je povećanje površine plaže (nasipavanje) za oko 12.000 m2. Dakle, idejno rješenje (nasipavanje) nije usklađeno s prostorno-planskoj dokumentaciji (dohranjivanje).

Postupak dodjele koncesije za Gradsko kupalište u Crikvenici na 20 godina raspisala je PGŽ 11.11.2019. godine. Trenutno je u tijeku odabir najpovoljnijeg ponuditelja – upozorava dr. Smolčić.

Nasipanje nalazišta periski u Jadranovu

– Zanimljivo je istaknuti i primjer nasipavanje plaže u Jadranovu kod Crikvenice. Kod plaže u Jadranovu radi se nasipavanje koje je u skladu s prostorno-planskoj dokumentacijom. Problem na toj plaži je što se nasipava nalazište periski, a za nasipavanje se korisiti materijal koji ima veliki udio zemlje. Kao posljedica toga došlo je do uništenja zaštićene vrste periski, a kako posljedica nasipaanja došlo je do velikog zamućenja mora zemljanim materijalom – kaže dr. Smolčić i upozorava:

– Prema tumačenju pojmova dohrana i nasipavanje plaže jasno je da se smije korisititi kameni materijal bez sadržaja zemlje (pogledajte video na početku teksta). 

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Načelnik Podgore uzvratio: “Očito je dušebrižnicima bitnija lažna briga o EKOLOGIJI”

OREBIĆ Oglasila se Županija: “Nismo izdali dozvolu za nasipavanje plaža, niti su nas to pitali!”

Vaš komentar