Foto: HZJZ / Screenshot / NYT

Zemlje poput Hrvatske i Grčke, koje su poduzele rane mjere za zaustavljanje epidemije, postigle su izvrsne rezultate i to zahvaljujući suradnji i disciplini građana, koji su već naučeni na izvanredne situacije, poučeni nedavnim iskustvima rata ili financijske katastrofe, piše New York Times.

Kako je koronavirus zavladao svijetom, tako se pojavio neočekivano paradoks: bogate nacije nisu nužno bolje u borbi protiv krize od siromašnijih država. Bogate zemlje, koje su tradicionalno sposobne brzo rasporediti resurse i odgovoriti na izvanredne situacije pomoću dobro financiranih državnih mehanizama namijenjenih krizama, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa. Covid-19 ozbiljno je pogodio Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće europske ekonomije, piše reporterka New York Timesa Matina Stevis-Gridneff

No, manje, siromašnije države u Europi brzo su nametnule i primijenile stroga ograničenja, držale su ih se i do sada su postigle bolje rezultate u zadržavanju virusa.

Te zemlje, od kojih neke sada oprezno otvaraju svoja gospodarstva i društva, mogle su se okrenuti iskustvima iz relativno nedavnih teškoća kako bi se bolje nosile s krizom.

U usporedbi s onim što su njihovi ljudi prošli ne tako davno, strogo zaključavanja činilo se manje naporno zbog čega je društveno zalaganje bilo veće.

Primjerice, u Hrvatskoj i Grčkoj, vlasti optimistično gledaju na rasplet krize upravo zbog izdržljivosti koju su ljudi pokazali tijekom korona krize.

– U Hrvatskoj mnogi se sjećaju kako su tijekom rata bili zabarikadirani u zatvorenim skloništima i slušali sirene kako neprestano zavijaju. S druge strane, u Grčkoj, gdje je velika gospodarska kriza u svježem sjećanju, činjenica da trećina stanovništva nema posao nije nova.

Ive Morović (45), poznati zadarski brijač, prisjetio se u razgovoru za New York Times ratnih vremena kada je optužen jer je tijekom jednog napada na grad potrčao na obližnje brdo kako bi upalio sirenu.

– Bio sam dijete. Sjećam se da sam igrao nogomet kada sam vidio projektile kako padaju s neba, rekao je.

Vjeruje da je discipliniran i pribran način kojim su Hrvati odgovorili na pandemiju rezultat sličnih iskustava koje su imali tijekom rata, ali i u nasljeđu komunizma.

– Ljudi se danas boje, a disciplina koju imamo pomaže nam da se uskladimo i stvara neku vrstu prisilnog jedinstva, smatra Morović.

Analizirajući različite reakcije na pandemiju, akademici sa Sveučilišta u Oxfordu razvili su ljestvicu strogosti , nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa.

U Hrvatskoj, koja ima ocjene najstrožih svjetskih podataka na Oxfordovoj ljestvici, od Covid-19 umrlo je 91 ljudi, čime je stopa smrtnosti u zemlji iznosila 2,1 na 100 000 . U državi New York taj broj iznosi 137 na 100.000 .

– Sve u svemu, strože mjere uvedene su u istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi, rekao je Thomas Hale, izvanredni profesor za javnu politiku na vladinoj školi Blavatnik na Sveučilištu Oxford i vođa projekta. Mnogima od tih europskih zemalja upravljaju desničarske uprave.

– Hrvatska je otišla do maksimuma naše skale. Postojao je snažan službeni odgovor na krizu, rekao je Hale.

– Moguće je da su ljudi ondje spremni prihvatiti oštrije mjere, ponovio je Hale Morovićeve misli o disciplini.

Strogo upravljanje krizom i, posljedično, dobri epidemiološki rezultati omogućili su hrvatskim vlastima da već 27. travnja, među prvima u Europi, krenu s ublažavanjem nekih mjera. Grčka je svoje strogo zatvaranje počela ukidati 4. svibnja, a i druge države u istočnoj Europi, poput Češke i Slovenije, se postupno vraćaju u normalu, napominje New York Times.

Riječ kojom se često opisuju društva u spomenutim dijelovima Europe je ‘otpornost’. Ona se koristi u akademskim krugovima za opisivanje područja, obično u razvoju, gdje kreatori politika pokušavaju podržati zajednice koje žive u zonama katastrofa ili ekstremnom siromaštvu.

Morović je otkrio da je uvjeren kako će zdravstvena slika ostati povoljna čak i kad se zemlja ponovno otvori, ali napominje i da je spreman za nove restrikcije ako se situacija pogorša.

– Otkrili smo koje su rizične skupine. Njih bismo trebali izolirati i pobrinuti se da ostanu sigurni, a mladi neka se vraćaju na posao, poručuje ovaj Zadranin.

D.G.