Oko 3500 hrvatskih pomoraca čeka na povratak: “Nisu svi u istom položaju”

Foto: HRT / Screenshot

Za oko 3500 hrvatskih pomoraca, među kojim oko 800 na kruzerima, istekli su ugovori i trebali bi se vratiti u domovinu, ali ne mogu zbog pandemije i otežane repatrijacije pomoraca. Gostujući u HRT-ovoj emisiji “Zajedno za zdravlje”, urednik portala Morski HR Jurica Gašpar je kazao da se na rješavanju problema povratka naših pomoraca, radi na globalnoj razini.

Sindikat pomoraca Hrvatske u suradnji s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO) i Međunarodnom federacijom transportnih radnika (ITF), radi na uspostavi koridora za transfer pomoraca, bez obzira u kojoj se zemlji nalaze, kazao je tajnik tog sindikata Neven Melvan.

Po podatcima Sindikata pomoraca, u Hrvatskoj je više od 20.000 pomoraca; dio ih je u kabotaži (prijevozu na području unutar države), a u međunarodnoj plovidbi ih je oko 16.000. Sada je na brodovima u međunarodnoj plovidbi njih oko 7000, dok se oko 3500 pomoraca trenutačno ne može vratiti svojim domovima.

Da bi se pomorci mogli vratiti, kaže Melvan, potrebno je najprije da država, preko koje se radi repatrijacija, to dopusti. No, mnoge su države zbog pandemije zatvorile granice, a uz to, za povratak je potrebno da su aerodromi otvoreni, da ima zrakoplovnih linija.

Dio hrvatskih pomoraca ‘zapeo’ je, primjerice u Aziji, u zemljama iz kojih se inače obavlja najviše repatrijacija; dio pomoraca koji se ne mogu vratiti radi i dalje, a ima pomoraca koji su radi pandemije ‘zapeli’ kod svojih kuća, što, također nije dobro, ocijenio je Melvan. Ističe da ima ljudi koji su na brodovima i po godinu dana.

Objašnjavajući probleme pomoraca na kruzerima tijekom pandemije bolesti COVID-19, Melvan je kazao da je pomorcima na kruzerima njihova kompanija dužna osigurati i platiti repatrijaciju. S tih brodova putnici su se iskrcali još prije dva, tri mjeseca, a na brodu su ostali samo pomorci i hotelsko osoblje. Pomorci na kruzerima i dalje primaju plaće, dok hotelsko osoblje ne prima plaće, nego samo dobiva hranu. Tu, dodaje Melvan, nastaju i psihički problemi, mnoge kompanije imaju lošu komunikaciju s ljudima, pa je dio ljudi na kruzerima u teškom stanju.

Melvan je najavio da se u Dubrovniku očekuje kruzer tvrtke Carnival, s kojeg će se iskrcati prva grupa od 50 hrvatskih pomoraca, koji već dulje vrijeme čekaju na povratak, te drugi pomorci iz zemalja u regiji, koji će se također vraćati u svoje zemlje. Po njegovim riječima, još nekoliko kruzera, uplovljavat će sljedećih dana.

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, Neven Melvan pozvao je sve hrvatske pomorce da, bude li potrebno, zatraže pomoć tog sindikata.

“Hrvati nisu sudjelovali u pobuni”

Gostujući u emisiji “Zajedno za zdravlje”, urednik portala Morski HR Jurica Gašpar je kazao da se na rješavanju problema povratka naših pomoraca, radi na globalnoj razini.

– Ovo je dosta velika kompanija, jer Royal Caribbean u samom tom prostoru ima nekoliko desetaka kruzera s posadama koje broje nekoliko tisuća ljudi, kazao je Gašpar. A pobuna je, dodao je, nastala od strane crnogorskih i srpskih pomoraca, nekolicine njih – ne više od 20 ljudi.

– Upozoreni smo da nisu Hrvati sudjelovali u tome, no Hrvati, hrvatski pomorci su nam se javili i potvrdili probleme koji ih muče, a to je da u posljednje vrijeme neki od njih ne primaju plaće, između ostaloga, kad im je završila smjena ne mogu naći načine da se iskrcaju, a to su već neki drugi problemi koji imaju veze i s odlukom Sjedinjenih Američkih Država o nemogućnosti letova i tako dalje, rekao je Gašpar.

– Jedan dio pomoraca, da, vraća se, mislim da neke druge kampanje već rade na tome da dolaze pomorci, čini mi se, u Dubrovnik ovih dana će jedan kruzer doći, točnije 21. svibnja, no za Royal Caribbean nema još konačnog rješenja. Pretpostavljam da će s kruzerom, jednim od njih, također doći svi pomorci.

U cijelu situaciju uključeno je i ministarstvo vanjskih poslova RH.

– Ministarstvo vanjskih poslova je doista brzo odgovorilo na upit našeg portala, i oni, kako tvrde, rješavaju probleme, ali problemi su kompleksniji nego što se to čini, ne mogu se riješiti jednim potezom pera, nego treba pregovarati i razgovarati s raznim stranama – i kompanijama i bilateralno među državama, a uostalom ova pandemija ugrozila je i međunarodna putovanja, kazao je Gašpar.

– Ono što znam je da je komunikacija naših pomoraca s ambasadom u Americi izvrsna, no ono što njih muči je nestrpljenje i neizvjesnost, dodao je Gašpar.

Premda je riječ o renomiranim kompanijama na čijim kruzerima plove bogati turisti, naši pomorci plaće nisu dobili više od 60 dana, odnosno sve to s neplaćanjem je počelo, kazao je Gašpar 23. travnja.

Budući da kruzeri ne plove već dva mjeseca – nema prihoda, nema primanja i upitno je, kazao je Gašpar, što će biti s kruzing industrijom.

Iako se radi velikim dijelom o radnicima Zapadnog Balkana, nisu svi u istom položaju.

– Hrvati su na tim brodovima pretežno visoko pozicionirani. to su časnici prve klase ili kapetani i tome slično. A radnici iz drugih zemalja pretežno su “bijelo osoblje” i oni su ti koji su sada u ovom trenutku štrajkali, kazao je Gašpar.

Cijeli razgovor poslušajte u videozapisu.

D.G.

Vaš komentar