VIDEO Znanstvenici iz Pule pokušat će do sad nemoguće: “Uzgojit ćemo lignje”

Foto: Screenshot

PULA –  Lignje polažu svoja jajašca na užad ribarskih mreža, te tako položena jajašca uslijed podizanja mreža propadaju. Aquarium Pula preuzeo je dio oplođenih jajašaca položenih na ribarskoj opremi te im je pružio utočište do trenutka izvaljivanja. Nakon 20-ak dana inkubacije, ličinke su se izvalile te su puštene u svoje prirodno stanište.

– Obične lignje uglavnom imaju godišnji životni ciklus, nakon mrijesta brzo rastu i brzo ugibaju. Najčešće se mrijeste u velikom broju, no nakon nekog vremena izdvoje se parovi koji se pare. Nakon što su jajašca oplođena, ženka ih uz obilno izlučivanje sluzi niže u bijele prozirne mošnice i pakira u resice duge 60–160 mm. Ovisno o lignji, broj oplođenih jaja varira; od 3000 (manja ženka) do 6000 (veća ženka) pri temperaturama mora između 12 i 18oC, najmanje dva puta godišnje, na dubini od 20 do 50m. Resice od 90-ak jajašaca ženke pažljivo pričvršćuju na tvrde predmete; kamen, spužve, koralje, alge i sl., i to u velikim nakupinama. Ženka ih zatim napušta te se za njih više ne brine, no ostavlja ih na mjestu izrazito dobre cirkulacije vode s dovoljno kisika, a dodatno su zaštićena svojom bijelom bojom. Naime, zbog bijele boje ostali organizmi jajašca smatraju otrovnim te ih ne jedu. Kroz tri tjedna izvaljuju se mlade lignje (paralarve) veličine 2 do 4 mm; one izvaljene ljeti nešto su manje od onih koje se izvaljuju zimi. Ličinke lignje su slabi plivači, ali se brane ištrcavanjem crnila, a mogu se i kamuflirati mijenjajući boju svoga tijela pomoću pigmentiranih stanica u koži (kromatofora). Lignje vrlo često pričvršćuju jajašca i na ribarski alat; mreže, vrše, konope i sl., što najčešće za ishod ima propadanje jajašaca uslijed sušenja na zraku ili padanja na dno mora gdje nemaju dovoljno kisika – kaže nam dr. sc. Milena Mičić iz Aquariuma Pula. 

Veliki problemi pri uzgajanju lignje

– U Aquariumu Pula više smo puta pokušali uzgojiti lignje, no kao i ostali svjetski akvariji i uzgajališta, susreli smo se sa velikim problemima pri uzgajanju lignje do odrasle jedinke. Oplođena jajašca u resicama postavili smo u bazene manjeg volumena (100 do 200 l) s dobrim protokom i aeracijom. Poznato je da trajanje embrionalnog razvoja uvelike ovisi o uvjetima okoliša, naročito temperaturi i količini kisika. Na temperaturi od 13°C embrionalni razvoj traje i do 125 dana, 30 dana na 17 °C i 26–27 dana na 22 ° C. Nova saznanja su pokazala da čak i relativno mali porast temperature od 2° C (u skladu s predviđanjima globalnog zagrijavanja mora i oceana) može rezultirati većom učestalošću malformacija. S druge strane, sporiji razvoj na nižim temperaturama može poboljšati pretvorbu žumanjka (hranjiva), što dovodi do većeg broja izvaljivanja ličinki. U morskoj vodi s vrijednostima saliniteta od 34–42 promila i pH vrijednostima 7,8–8,4, embriji obične lignje izvaljuju se i razvijaju normalno. Izvan tih raspona, embriji su suočeni sa velikim teškoćama. Koncentracije Ca2+, K+, Mg 2+ i SO42- također su od velike važnosti. 

Nakon što smo primjetili razvoj očiju u jajašcima, resice smo premjestili u drugi, zatamnjeni bazen sa slabijom aeracijom jer je poznato  da fotoperiod od 12 sati dnevnog svjetla i 12 sati mraka rezultira sa 100 %-tnim izvaljivanjem ličinki, dok fotoperiod od 24 sata svjetla rezultira sa 52 %-tnim izvaljivanjem.

Uvjeti u našem bazenu omogućili su maksimalno izvaljivanje ličinki iz jajašca, cca 100/dan, već nakon 20-ak dana. Nakon par dana, sakupili smo ličinke i pustili ih natrag u more na lokaciji Šćuza – Medulinski zaljev, poznatom mrijestilištu, rastilištu, ali i hranilištu mnogih morskih organizama. S obzirom da nismo odustali od njihovog ekperimentalnog uzgoja, odvojili smo desetak ličinki po svakom bazenu (7) s različitim uvjetima te im ponudili obilje sasvim malih račića – artemija  (Artemia salina). 

Prehrana lignji tijekom njihovog kratkog života u prirodi sastoji se uglavnom od većeg zooplanktona (manjih i većih račića) i malog nektona (mnogočetinaši, rakovi, ribe). Hrana je izrazito proteinska (>95%) zbog čega osobito brzo rastu. Poznato je da se u zatočeništvu moraju hraniti isključivo živom hranom za vrijeme početne faze razvoja, koja je ujedno i najkritičnija. U akvariju uzgajamo: kolnjake (rotifere) koji su veličine cca 40 µm, zatim artemije > 120 µm, no nedostaju nam još kopepodi, račići > 200 µm. Trenutno smo u procesu njihove nabave i kultiviranja. Zanimljivo je da se samo jedna vrsta lignje, Sepioteuthis lessoniana, uspješno uzgaja u uzgajalištima Japana i Tajlanda te u Nacionalnom centru za glavonošce u Galvestonu, (Teksas, SAD) i to do 7 uzastopnih generacija. Ova vrsta, koja primarno nastanjuje Pacifik i Indijski ocean, nedavno je ulovljena i u našem moru. Lesepsijski je migrant, što znači da prodire iz Indijskog oceana u Sredozemlje kroz Sueski kanal. Brza stopa rasta, kratak životni vijek i velika tolerancija na uvjete u zatočeništvu čine Sepioteuthis lessoniana jednom od najperspektivnijih vrsta glavonožaca za marikulturu. Također treba naglasiti da su za istraživanja u humanoj medicini iznimno važna duga živčana vlakna, tzv. divovski aksoni, koji se mogu naći u živčanom sustavu lignje – pojašnjavaju dr. Mičić.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Aquarium Pula u more vraća šest morskih kornjača

Vaš komentar