Kako je u dubrovačkom primorju spriječeno iseljavanje

Foto: Boris Kačan

SLANO – Dubrovačko primorje je pravi primjer kako se smislenim investicijama stanovništvu osigurava ne samo mogućnost opstanka, nego i ekonomskog prosperiteta i gdje je unatoč višedesetljetnom stalnom iseljavanju, konačno zaustavljen takav trend.

Slano, sjedište općine Dubrovačko-primorje, smjestilo se četrdesetak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika, u dubokoj pitomoj uvali. Na oko 200 četvornih kilometara, dvadesetak sela, većinom u zaobalnom dijelu, čuvaju granicu prema susjednoj Bosni i Hercegovini.

Tijekom povijesti taj je kraj uz mnoge gusarske pljačke, osobito stradao u napadu Crnogoraca i Rusa 1806. te srpsko-crnogorskoj agresiji i okupaciji 1991. Nakon rata u kojem je  sasvim bilo uništeno, narod prognan, kuće opljačkane i zapaljene, Primorje  je gotovo potpuno obnovljeno, a njegovo gospodarstvo uz turizam i ugostiteljstvo, temelji se i na malom ribarstvu, školjkarstvu, maslinarstvu, povrtlarstvu i kamenoklesarskoj industriji. javlja HRT.

– Od rata na ovamo, od osnutka općine smo imali ulaganja na 2.000 stanovnika oko 2 milijarde kuna, a samo u zadnjih pet godina se dogodilo nekih 750 milijuna kuna velikih investicija, od čega su ekonomski najznačajnije vjetroelektrane na Rudinama, pa ACI-jeva marina, izgradnja operativnih obala, veliki kanalizacijski sustavi, 25 kilometara kanalizacijskog sustava, više od 20 kilometara vodovodnog sustava, 20 km dvotračnih cesta – rekao je Nikola Knežić, načelnik općine Dubrovačko primorje.

U Slanom su posebno ponosni i na obnovu kulturne baštine, osobito kneževa dvora, i izgradnju i uređenje tradicijske kuće Dubrovačkog primorja, pri čemu im je znatno pomoglo Društvo prijatelja dubrovačke starine. A najponosniji su što je konačno zaustavljen demografski pad i što je u školi i vrtiću sve više djece.- Dječji vrtić Slano ima 67 djece, u centralnom  vrtiću imamo 57 djece, a u područnom vrtiću

– Dječji vrtić Slano ima 67 djece, u centralnom  vrtiću imamo 57 djece, a u područnom vrtiću Ošlje desetoro djece. Svake godine imamo sve veći broj upisa, u zadnjih pet godina svake godine se poveća za barem petero – šestoro nove djece, tako da natalitet nam raste, dobro je – rekla je Mirela Družijanić, ravnateljica Dječjeg vrtića Slano.

Primorska sela povezuju se novim cestama, proširuje poslovna zona Banići, izgrađeno je reciklažno dvorište, a najviše su ulaže u vodoopskrbu. Voda je  konačno stigla i u Majkove.

Primorci se mogu pohvaliti i umješnim povlačenjem novca iz europskih fondova za svoje razvojne programe, u zadnjih pet godina više od 100 milijuna kuna. A vesele se i skorom početku izgradnje trećeg hotela u općinskom središtu, nakon što su visokokategornici “Admiral” i “Osmine” nakon rata uspješno obnovljeni i odlično posluju.

Zanimljivo je kako je Slano dobilo ime. Većina mještana ispričat će poznatu legendu o bosanskoj kraljici koja je dojahavši iz unutrašnjosti žedna u ovo mjesto, napila se mora misleći da je to jezero, i rekla “uh, kako je slano”. Arheolozi su u svojim istraživanja potvrdili da je ovdje ipak postojala solana, po kojoj je ovo mjesto stvarno i dobilo ime.

I.B.
Vaš komentar