OBNOVA ZADARSKE RIVE Rekonstrukcija lučke infrastrukture Poluotoka, projekt za budućnost Zadra

Foto: Boris Kačan

ZADAR – Opjevana Zadarska riva u današnjem obliku nastaje u drugoj polovici 19. stoljeća, kad se ruše bedemi. Rast stanovništva, turizma i pomorskog prometa učinio je luku Poluotok pretijesnom za sve putničke i ribarske brodove te nautičare. S druge strane, zub vremena i valova načeo je zadarsku rivu, stoga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uz značajnu financijsku potporu Europske Unije radi na rekonstrukciji izgradnje lučke infrastrukture zadarskog Poluotoka, gdje će Nova riva ponovno dobiti i svoje staro značenje.

Povijest zadarske Nove rive

1868. godine Zadar je prestao biti utvrda i od tada nastupa novo razdoblje razvoja grada. Sedam godina poslije gradi se Nova riva koja u svom izvornom obliku postoji i danas. Vojna vlast je 1869. godine prodala zidine općini za cijenu od 3 500 forinti. Ta godina predstavlja značajnu prekretnicu u urbanističkom razvoju grada. Uskoro, nakon prodaje zidina, javljaju se prijedlozi o njihovu rušenju i proširivanju luke.

Nova riva 1892 – Foto: Stare razglednice i fotografije Zadra / Facebook

Iste godine otvaraju se dva gradilišta. Jedno s kopnene strane, gdje se ruše dvoja vrata i olakšava pristup gradu kopnom, a drugo s lučke strane, gdje je trebalo proširiti obalu i olakšati pristup dotadašnjoj strmoj u tvrdi. Najprije je srušen bastion Sv. Dimitrija i proširena je lučka obala. Nakon toga uslijedilo je rušenje parapeta spojnih bedema od bastiona Sv. Roka do Gradskog perivoja, a 1873. g. počelo je rušenje jugozapadnih zidina od citadele do samostana Sv. Frane. Na taj način novovjekovne zidine ostale su sačuvane sa sjeverne strane, jedino je srušen bastion Sv. Dimitrija. S jugozapadne strane, koja gleda na pučinu i otoke, srušene su zidine u potpunosti, nasuta je obala i 1875. otpočeta je izgradnja četverokatnica koje su zamijenile nekadašnje zidine oblikujući vizuru s mora, a ujedno skrivajući kućerke i neugledna dvorišta koja su se stoljećima skrivala iza visokih gradskih bedema. Između nove linije obalnih zgrada i linije nekadašnjih bedema, oblikovala se cesta, današnja Kidričeva ulica. Izgradnja na Novoj obali dovršena je do 1906. godine, piše dr. Marija Stagličić u znanstvenom radu „Nastajanje modernog Zadra“.

Nova riva 1915 – Foto: Stare razglednice i fotografije Zadra / Facebook

U Drugom svjetskom ratu bombardiranjem znantno oštećuje grad, a na rivi oštećenja je pretrpio i mul, no njegovom sanacijom, znatno se smanjuje i promet, koji je prebačen na sjevernu stranu Poluotoka.

Nova riva 1940 – Foto: Stare razglednice i fotografije Zadra / Facebook

Nužna obnova i dodatna funkcija

Zadarsku rivu pod utjecajem jakih južnih valova počinje nagrizati zub vremena, a oštećenja su nakon svakog nevremena takva, da predstavljaju i opasnost za građane.

Rastom broja stanovnika u Zadru i na otocima, ekspanzivnim razvojem turizma te shodno tome velikom broju redovitih katamaranskih i brodskih linija na području putničke luke Zadar (Poluotok), posebno tijekom ljetnih mjeseci, pokazalo se potrebnim povećati kapacitete i proširiti lučko područje namijenjeno obalnom linijskom pomorskom prometu.

Uništena riva pod utjecajem valova juga – Foto: Saša Čuka

U postojećim uvjetima, servisiranje katamaranskog i brodskog prometa prema velikom broju otoka zadarskog i susjednih arhipelaga, odvija se na skučenom operativnom prostoru, u uvjetima smanjene sigurnosti prometa na kopnu i moru. Sve projekcije rasta turizma u narednim godinama, govore u prilog tome da će pritiskom u ljetnim mjesecima biti sve teže osigurati dovoljno kapaciteta za otočno stanovništvo.

Kako bi se riješili identificirani problemi i poboljšala učinkovitost i sigurnost obalnog linijskog prometa s Poluotoka prema otocima, planira se proširenje lučkog područja tj. prenamjena jednog dijela Obale Petra Krešimira IV na jugozapadnoj strani zadarskog poluotoka. Umjesto pomorskog dobra opće upotrebe u nadležnosti Grada Zadra, obala će postati luka otvorena za javni promet u nadležnosti Lučke uprave Zadar.

Foša i zgrada Sveučilišta – Foto: Boris Kačan

 

Rekonstrukcija obalnog zida od Foše do Morskih orgulja i produženje gata

Proširenje lučkog područja u Zadru  podrazumijeva upravo projekt rekonstrukcije Obale Petra Krešimira IV. za koji je u tijeku priprema studijske dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola.

Rekonstrukcija u potpunosti obuhvaća zadarsku rivu, na potezu od ulaza u lučicu „Foša“ do „Morskih orgulja“ te produženje gata položenog okomito na liniju obale za oko 14 m u odnosu na sadašnje stanje. Produženi gat će imati dimenzije kakve je imao kada je i napravljen prije stotinjak godina i kada je također služio kao brodsko pristanište.

Gat na jugozapadnoj obali Poluotoka – Foto: Boris Kačan

U završnoj fazi projekta bit će odrađena i rekonstrukcija lučke infrastrukture te vodovodnih i elektro instalacija na Liburnskoj obali u dužini od 410 m, u punoj širini (cca. 5 metara).  Iz Ministarstva mora,prometa i infrastrukturedodaju da se pritom postojeća obilježja prostora neće mijenjati te će se uzeti u obzir postojeće stanje vezano za konfiguraciju obale, nagibe i sve korištene materijale.

Važno je naglasiti i da će se voditi računa o tome da se spriječi zagađenje lučkog područja, a osigurat će se i olakšani pristup osoba s invaliditetom te omogućiti sigurno kretanje pješaka i drugih sudionika u prometu.

Foto: Boris Kačan

Značajan projekt Ministarstva moraprometa i infrastrukture i veliki doprinos Europske unije

Projekt, čija je ukupna vrijednost oko 75 milijuna kuna, u fazi je pripreme za prijavu za EU financiranje iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, Prioritetne osi 7 „Povezanost i mobilnost“, specifičnog cilja 7ii1 Povećanje dostupnosti naseljenih otoka za njihove stanovnike.

Navedenim sredstvima financiraju se projekti iz sektora pomorskog prometa usmjereni na osuvremenjivanje postojeće lučke infrastrukture te izmiještanje ili proširenje luka namijenjenih obalnom linijskom pomorskom prometu.

„Ulaganjem u luke doprinijet će se integraciji hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i time svladati ključna prepreka za lokalni gospodarski rast i poboljšanje dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicam.

Kao jedan od preduvjeta za sufinanciranje lučke infrastrukture iz fondova Europske unije bilo je i donošenje Investicijskog plana razvoja luka otvorenih za javni promet Republike Hrvatske u kojem su temeljem cjelovite analize, identificirane luke u koje je potrebno investirati, zbog čega je upravo ovaj projekt i uvršten“, poručuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Jurica Gašpar

Sponzorirani sadržaj
Vaš komentar