Stručnjaci splitskog Sveučilišta zaronili kod Podgore: “Tamo nema života!”

Foto: Screenshot / Marina Mašanović, Igor Glavičić i Ivana Birčić

PODGORA – Članovi Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu su 18. svibnja organizirali kartiranje podmorja općine Podgora na predjelu plaže Smrčevac. Uslijed velike medijske pažnje koju je dobio problem nasipavanja plaža, stručnjaci sa Sveučilišta su zaronili i snimili navedeno područje. Tim od tri ronioca detaljno su preronila područje do 7,5 m dubine te su ostali zaprepašteni stanjem na terenu. Na području nasutom građevinskim otpadom, kamenjem i zemljom – nema više života!

– Kad bi jednom riječju trebali opisati viđeno, to bi svakako bila riječ ništa, jer nismo vidjeli ništa živo u doslovnom smislu riječi – navode uvodno u studiji koju potpisuju Marina Mašanović, Igor Glavičić i Ivana Birčić.

U opisu zatečenog stanja u podmorju Podgore stoji da je supralitoral i mediolitoral u potpunosti prekriven antropogenim materijalom: stijenama raznih veličina, šljunkom, pijeskom različite granulacije te zemljom.

Cijela površina dna bez vidljivih znakova života

– Ulaskom u more ronilac se kretao prema jugoistoku do hridi ”Žuć kamen”. Početak infralitorala , do nekih 2,5-3 m prekriven je antropogenim materijalom kojeg čine stijene s raznim željeznim profilima, stijene i šljunak. Velike stijene su na pojedinim mjestima poklopile čitavo stanište zelene alge Acetabularia acetabulum. Kako se krećemo dublje dolazimo do Biocenoze sitnih ujednačenih pijesaka, pod antropogenim utjecajem. Sve do dubine od 5-6 metara je cijela površina dna bez vidljivih znakova života s pojedinačnim malim i rijetkim naseljima cvjetnice Cymodocea nodosa-e. Naselje cvjetnice C. nodosa je prekriveno antropogenim materijalom (stijenama, šljunkom i zemljom), naziru se samo vršci. Veliki dio površine staništa je prekriven praznim ljuštarama školjkaša : Acanthocardia tuberculata, Mactra stultorum, Tellina fabula. Na cijelom području staništa nismo uočili niti jednu živu vrstu morskog organizma osim 10tak trpova (Holoturia tubulosa) – stoji između ostalog u studiji.

Foto: Screenshot / Marina Mašanović, Igor Glavičić i Ivana Birčić

Tek na dubinama većim od 7 metara prve manje ribe:

– Glavoč (Gobius geniporus), crnej (Chromis chromis), knez (Coris julis), pirka (Serranus scriba), gira oblica (Spicara smaris), lumbrak (Symphodus tinca) te jedna kavala (Sciaena umbra). U staništu su prisutne spužve sumporače Aplysina aerophoba i Ircina variabilis, smeđa vlasulja Anemonia viridis, smeđe alge Padina pavonica te alge roda Cystoseira i zelene alge Codium bursa. Greben je obrastao algama te je od iznimne važnosti zbog primarne proizvodnje koju troše mnogi potrošaći -organizmi koji koriste proizvedenu organsku stvar. Navedena biocenoza je široka 10-tak metara te predstavlja prirodnu barijeru koja sprječava odnos materijala iz plitkog dijela infralitorala u dublji – opisuju tužno stanje koje je postala stvarnost makarskog primorja.

Uz nadzor kakvoće morske vode, preporučuju i pojačati nadzor radi izbjegavanja nelegalne gradnje i nasipavanja u more iznad dobro razvijenih naselja infralitoralnih alga i u njihovoj blizini, educirati javnost o vrijednosti tih naselja, uspostaviti sustavno praćenje njihova stanja, nastojati očuvati ona područja u kojima naselja infralitoralnih alga još nisu pod antropogenim utjecajem.

Foto: Screenshot

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO: PODGORA IZ ZRAKA Razmjeri katastrofe zbog nasipanja zemlje: “Podmorje i ronilački turizam su nestali”

Vaš komentar