PROJEKT OTOK Pogledajte hrvatske minijature za zemlju s 1200 ideja

Foto: Nenad Bojmić

Za maketare kažu obično da su samotnjnaci. Ali malo ljudi shvaća da to moraju biti kako bi koncentraciju usmjerili na more matematike i prislonjenih znanosti, a sve kako bi uspjeli dovršiti svoju – u konačnici samo umjetničku misao. Za izreći rečenicu je lako, ali izraditi umanjenu vrijednost onog što svakodnevno baštinimo – pomalo i kritično.

Nenad Bojmić vidljivu stvarnost svojim rukama doista umanjuje, ali samo vizualno i to u ono što može stati u dlan. Za Morski.hr pristao je ispričati svoju priču, koju počinje svojom vizijom otoka…

Foto: Nenad Bojmić

Što je “Projekt Otok”?

– Materijal za Projekt Otok je sažetak kojeg sam osmislio i nastojim ga realizirati u suradnji s Općinom Tkon. To je i mjesto mojih korijena. Za realizaciju je potrebno oko 7000 radnih sati, što znači i da bi trebalo osigurati znatna sredstva za njegovu provedbu. Dok se ne ostvare uvjeti, krenuo sam s izradom fragmenata diorame Otok kojima želim pokazati koja bi bila svrha, korist, ljepota, jedinstvenost takove diorame – kaže Bojmić.

A počelo je ovako…

– Maketarstvom se bavim već gotovo 40 godina. Radeći i promatrajući kako to drugi rade uvijek sam imao dojam da u svemu nešto nedostaje. Vremenom sam došao do zaključka da maketa sama za sebe, osobito ako se radi o tradicijskoj brodogradnji nije cjelovito rješenje. U cijeloj priči mi se uvijek nametala misao da brod bez čovjeka i okruženja  ne prikazuje svu svoju ljepotu i smisao. Tako sam još 1993. god. Na izložbi MIM 93 (Zagreb Tehnički muzej) pokazao prve makete u mjerilu 1:100 napučene figurama. Moram reći da je i ocjenjivački žiri izdvojio makete od svega ostalog i dao odlično mišljenje. Nakon toga se pomalo iskristalizirala ideja da povežem brodove, ljude i otok u jednu cjelinu na diorami. Ovo su rezultati tih nastojanja – prepričava nam ovaj strastveni maketar.

Diorama – sklad uprizorenja umanjene stvarnosti

– Cijeli projekt promatram kroz nekoliko sastavnica. Prva je Arhitektura okoliša.  Ona opisuje prostor u kojem su se naši pra-pra…  zatekli i u kojem su svojom intervencijom (krčenje, gradnja suhozida i bunja) preoblikovali prostor prema svojim životnim potrebama. Druga sastavnica je Arhitektura stanovanja. Prikazuje izgled i organizaciju životnog prostora. Arhitektura brodova govori i prikazuje izgled, način gradnje i upotrebu brodova tradicijske brodogradnje, koji su bili prevažan čimbenik života otočana. Četvrta sastavnica su ljudi. Potrebu da napučim maketu ljudima koji imaju svoje zadatke, priče riješio sam da figure mikroskulpture izradim od drveta masline i to isključivo rezbarenjem  malenim nožićem – zaključuje Nenad Bojmić.

Jurica Gašpar