SPAŠAVANJE UTOPLJENIKA Nakon održane vježbe, stručnjak upozorio: “Mnogi podcjenjuju more”

Foto: HGSS

PULA – Vježbu speleoronilačkog spašavanja ovog vikenda u Puli je organizirao Odjel za speleoronilačko spašavanje koji djeluje u okviru Komisije za speleospašavanje Hrvatske gorske službe spašavanja u suradnji sa Zavodom za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka i dr. Mariom Franolićem, predavačem u Centru za istraživanja i edukaciju u podvodnoj, hiperbaričnoj i pomorskoj medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci. Upravo o prevenciji i spašavanju u ovakvim ekstremnim uvjetima razgovarali smo i s dr. Franolićem. 

Speleoronioci su radili scenarij prema kojem je unesrećeni imao ozljedu desne potkoljenice i lijeve podlaktice. Radilo se u 2 tima, TIM 1 radio je zbrinjavanje dr. Franolića koji je imao ozljedu te je pakirao unesrećenog u pododijelo i zatim u suho odijelo. TIM2 se pripremio za zaron te preuzeo nosila u vodi i odradio transport u kojem su speleoronioci-spašavatelji imali strogo podijeljene uloge.

Nakon vježbe održala su se predavanja o full-face maskama i medicini ronjenja, te je dr. Franolić nakon iskustva u nosilima dao korisne savjete kako poboljšati zbrinjavanje unesrećenog prije i prilikom ronjenja. Ovom vježbom započela je suradnja Zavoda za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka s Odjelom za speleoronilačko spašavanje kojoj je cilj unaprijediti znanja i podijeliti iskustva u zbrinjavanju ozlijeđenih osoba koje moraju biti izložene povišenom tlaku, izvijestila je Hrvatska Gorska služba spašavanja.

Liječnik u vježbi odigrao ulogu “žrtve”: “To se pokazalo dobrim”

– Radi se o uvježbavanju tehnika s novom opremom za izvlačenje nastradalih speleologa kroz sifone u podzemlju. Vježba je održana u Puli, u moru kako bi se sve najprije vježbalo u uvjetima dobre vidljivosti s uigravanjem timova. To je neophodno prije odlaska na vježbe u jamskim sustavima gdje moraju doći već uigrani timovi.
Vježba se sastojala od teorijskog i praktičnog dijela, a ostvarena je uz aktivnu podršku Zavoda za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka i Centra za edukaciju i istraživanja u podvodnoj, hiperbaričnoj i pomorskoj medicini, Medicinskog fakiulteta u Rijeci.
Foto: HGSS
U njihovo ime sam im ja kao mentor u Zavodu i predavač u Centru održao predavanja iz podvodne medicine, dijagnostičkim i terapijskim dilemama koje se javljaju kod liječnika kada su u pitanju ronioci, te o ronilačkom stresu i posljedicama dugotrajnog ronjenja. Pored toga, u želji da kao liječnik shvatim što se događa s unesrećenim pripremljenim za transport i, eventualno, modificiram neke procedure kako bi se smanjio rizik sekundarnog ozlijeđivanja, osobno sam na praktičnom dijelu imao ulogu “žrtve” i to se pokazalo dobrim. Osim mene, u teorijskom dijelu je naša poznata roniteljica i pripadnica HGSS Jenny Barnjak održala predavanje o najsuvremenijoj opremi za ovaj tip spašavanja pod vodom, uključujući tipove profesionalnih ronilačkih full-face maski i komunikacijskih sistema. Vježba je bila vrlo uspješna i završila je plodnom diskusijom – pojasnio nam je stručnjak za hiperbaričnu i podvodnu medicinu  dr. Mario Franolić.

Gdje ljudi najviše griješe pri ulasku u more?

– Kada govorimo o problemima kod ulaska u more, greške mogu biti brojne. Najčešće se to odnosi na nepripremljenost za aktivnosti u moru i nekritičnost prema sebi, a osobito u uvjetima velikih valova ili kod zimskog kupanja. To ne smiju biti kampanjske aktivnosti, već se spremnost održava kontinuiranim treningom. Visoki valovi vrlo su opasni, osobito uz obalu o koju se razbijaju, a posebno je rizična pjena koja se tada stvara i uzrokuje kavitaciju u kojoj i dobar plivač tone. Kada je u pitanju ledeno more, najveći problem je skok ili ulaz u njega bez prethodne pripreme “umivanjem” tom ledenom vodom kako bi se izbjegao rizik od “suhog utapanja”. Ono nastaje kada se zbog naglog dodira ledene vode i vrata glasne žice naglo stisnu, zatvore dišni put i osoba se uguši – pojašnjava dr. Franolić.

Ako se ipak dogodi nezgoda, koji je najefikasniji postupak prve pomoći u moru?

Foto: HGSS

– Kada se dogodi utapanje, postupak prve pomoći je kao i uvijek – prije svega održavanje prohodnosti dišnog puta, po potrebi umjetno disanje i vanjska masaža srca. Kod nekoga tko ne diše postupak oživljavanja započinje s do 5 snažnih upuha na usta (preko zaštitne maske ili folije), a potom se nastavlja s naizmjeničnom vanjskom masažom srca i upuhivanjem u ciklusima s omjerom 30:2 (30 masaža + 2 upuha). Naravno, izvlačenje utopljenika je težak i rizičan postupak, ako je on još uvijek svjestan, jer u panici može potopiti i osobu koja mu pokušava pomoći. Sve se to može naučiti na odgovarajućim tečajevima prve pomoći Zavoda za hitnu medicinu i Crvenog križa – kaže dr. Franolić.

U Hrvatskoj spašavanje na moru prevode lučke kapetanije, Obalna straža i pomorska policija. Obzirom na specifična znanja, sposobnost izlaska iz helikoptera u more, treninge, ronioce i opremu, uključujući plovila, sve više u tome sudjeluje i HGSS.
– Na žalost, Hrvatska je puno više primorska nego pomorska zemlja. Puno ljudi ne shvaća more dovoljno ozbiljno niti dovoljno vrijedno i atraktivno. Prečesto se neiskusni ljudi upuštaju u avanture, ne poznajući ćudi mora i česte nagle promjene vremena – ocjenjuje dr. Franolić probleme s kojima se susreće struka, ali i upozorava:
– Preporučujem prije svega da ljudi uvijek dobro procijene svoje sposobnosti za aktivnosti u moru i pod vodom, da se oslone na ljude s iskustvom, dobro se educiraju. Svakako i da nauče osnove prve pomoći.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Vaš komentar