VIDEO Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ uranja ispod površine i predstavlja ribe

Foto: Screenshot

U drugom filmu iz ciklusa dokumentarnih filmova Divlji svijet Nacionalnog parka „Krka“ vraćamo se u vodu, iskonsko počelo. Tamo nas i ovaj put vodi kamera u režiji Mégane Chêne i Floriana Launettea da upoznamo – ribe.

Ribe (Pisces) najbrojnija su skupina kralježnjaka s oko 28 000 poznatih svojti. Endemične i rijetke slatkovodne ribe, koje su rezultat geološke prošlosti rijeke, uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. U rijeci Krki živi trideset jedna vrsta riba, što je 20,7 % ukupnog broja riba zabilježenih u Hrvatskoj. Od ukupnog broja riba zabilježenih u rijeci Krki 12 (40 %) su endemi. Devet riba su endemi jadranskog slijeva, a tri su endemi (stenoendemi) rijeke Krke: visovačka pastrva, zlousta i visovački glavočić. Po definiciji, stenoendem je endem vrlo ograničenog areala. Stenoendemi su usko lokalizirani na manja područja, pojedine planine, kanjone, otočne skupine i dr. i zato je njihova zaštita od iznimne važnosti.

Dolaskom u Nacionalni park „Krka“ većina posjetitelja ulazi u potpuno drugačiji svijet od svakodnevnog. Gledajući rijeku, pažnju će im odmah privući brojnost riba koje mogu promatrati šetajući stazama. U toku rijeke Krke, uzvodno od Roškog slapa, voda  je hladnija i brža te u njoj prevladavaju pastrve, dok nizvodno, u vodama jezerskog tipa prevladavaju šaranke.

Zaronimo na trenutak.

Ribe vladaju vodenim medijem, spretno se kreću među vodenim biljem koje im je od velike važnosti jer na njihove dijelove odlažu mrijest. Zahvaljujući posebnom organu kojeg imaju – plivaćem mjehuru, ponekad su bliže dnu, ponekad površini. Plivaći mjehur ispunjen je plinom koji sadrži 83 % dušika, 2 % ugljikovog dioksida i 15 % kisika te ima ulogu u održavanju ravnoteže kao i kretanju prema dnu njegovim smanjenjem, odnosno prema površini njegovim širenjem. Duž vretenastog, bočno spljoštenog tijela nalazi se bočna pruga ispunjena neuromastima – senzornim stanicama koje im omogućavaju procjenu snage i pravca vodenog toka, kao i detekciju i izbjegavanje čvrstih tijela u vodi.

Danas su ribe ugrožene promjenom staništa (regulacija vodotoka, gradnja brana i hidroelektrana) i organskim onečišćenjem. Važni su bioindikatori okoliša pa je brojnost svojti riba u NP „Krka“ pokazatelj očuvanosti kvalitete vode rijeke Krke.

Sponzorirani sadržaj
Vaš komentar