TAKALA Praputnjarskim srcem očuvan dio fascinantnih Bakarskih prezida

Foto: TZ Bakar

BAKAR – Bakarske prezidi fenomen su prirode i mukotrpnog rada ljudskih ruku. Strmi suhozidni vinogradi iz vremena Marije Terezije revitalizaciju su doživjeli samo na predjelu Takala koje pripadaju Praputnjaku, mjestu iznad Bakarskog zaljeva. Ovo je priča o zreloj i mladoj ljubavi prema baštini dviju Praputnjarki Jadranke Ajvaz i Ivone Miloš koje zajedno sa svojim mještanima predano čuvaju bogato naslijeđe što će i pokazati na interpretacijskoj turi “Otkrij sva lica Praputnjaka” koju pripremaju za ljetnu manifestaciju Margaretino leto.

Panorama Praputnjak – Foto: I. Miloš

Za početak, smjestite nam Bakarske prezide precizno na zemljopisnu kartu i opišite mjesto Praputnjak kojem pripadaju Takala, jedini revitalizirani dio prezida?

Ivona Miloš: – Cesta okružena s dvjestotinjak kuća, petstotinjak stanovnika i teritorijem koje se proteže od mora do planinskih vrhunaca – Praputnjak je malo mjesto istočnog prigrada Rijeke, ponad Bakarskog zaljeva, administrativno u sastavu Grada Bakra.

Praputnjak se ističe kao zanimljiv primjer lokalne zajednice koja je u danim povijesnim okolnostima živjela u skladu s prirodom i zatečenim prostornim datostima. Poznat je tako po mnogobrojnim suhozidnim intervencijama u krajoliku od kojih su Terase Bakarskih prezida, točnije lokalitet Takala, prvi registrirani kulturni krajolik u RH – pod zaštitom Ministarstva kulture.

Baština Praputnjaka u knjizi ” Ono ča j’ ustalo“ – Foto: Ivor Mazar

Što Bakarske prezidi čini tako posebnima, kako su nastali?

Ivona Miloš: – Ono što obično kažemo našim posjetiteljima, suhozidna gradnja sveprisutna je duž cijelog Mediterana, no ovolika strmina terena, omjer suhozida u odnosu na obradivu površinu te njegova zastupljenost duž cijelog prostora pa onda i različitih terena čini Praputnjak drugačijim od drugih mjesta našeg predivnog priobalja. Volimo reći da smo mi u Praputnjaku, po svom teritoriju, kao cijela Primorsko-goranska županija u malom. Čak smo ispred mjesne plaže složili u suhozidu i vlastiti “otočić”, kojeg od milja zovemo 1247. otokom Hrvatske.

Radionica takala – Foto: I. Miloš

Bakarske prezidi nastale su u vrijeme Marije Terezije i obuhvaćale su nekada 42 hektara suhozidnih terasa na strmoj padini Bakarskog zaljeva, na potezu od Bakarca do Bakra. Većina područja nalazi se u vlasništvu Praputnjaraca pa tako i spomenuti najstrmiji i svakako naimpresivniji zaštićeni lokalitet – Takala. Od 2001. godine Poljoprivredna zadruga Dolčina iz Praputnjaka revitalizira zapuštene prezide na području Takala. Tu se ponovno sadi autohtona vinova loza belina od koje se priprema nekada dobro poznati pjenušac Primorja – Bakarska vodica, danas poznat pod imenom Stara bakarska vodica.

Dolčina, zelena dolina Praputnjaka – Foto: Silvija Jacić

Jadranka Ajvaz: – Takala i Bakarska vodica dva su zaštitna znaka Bakarskog kraja koja predstavljaju poduzetnički poduhvat lokalnog stanovništva prošlih vremena. Bili su to resursi koji su Praputnjarcima omogućili razvoj snažne i školovane zajednice – sredine koja je, iako veličinom malog naselja, svojim tendencijama dosegla razinu grada. O Praputnjaku su pisali brojni stručnjaci, no navedenome najbolje svjedoči doktorska dizertacija praputnjarca Antona Zakarije, obranjena na pariškom Sveučilištu Sorbonne, koji je ovoj temi posvetio 50 godina svog života.

 

Obje ste vrlo posvećene baštini i kao predsjednice svojih udruga kontinuirano i angažirano radite na očuvanju baštine Takala i cijelog Praputnjaka. Kako je došlo do osnivanja vaših udruga?

Ivona Miloš: – Iako je to danas manje slučaj, rekla bih da u Praputnjaku oduvijek postoji duh aktivizma i svjesnosti ili barem ponosa o veličini i značaju naše lokalne baštine. Kažu da je Praputnjak oduvijek imao veliki broj školovanog pučanstva te je Hrvatskoj i svijetu dao dobar obol u stručnjacima – od antropologije, pedagogije, školstva do šumarstva i vinarstva.

Ta klima pogurala je i mene u profesiju dizajna kroz koji sam stekla korisne alate za rad u zajednici i sa zajednicom u namjeri poticanja željenih promjena. Studirajući i radeći 10 godina u Zagrebu, čovjek vezan za svoj kraj, sredinu i najviše od svega prirodu, lako može revidirati svoje prioritete, no i osluškivati i iskoristiti potencijale kada se pruži prilika.

Dotadašnji rad na temu Praputnjaka, interesi i mogućnost za sudjelovanje u programskom pravcu 27 susjedstava Rijeke 2020 EPK otvorilo je priliku za pretvaranjem ideja, želja i frustracija u konkretan program. Danas, tri godine kasnije, ponosno vodim Udrugu koja broji 19 članova i projekte – od lokalnih do internacionalnih razina. Bazirajući svoj rad na priči o izgradnji Takala kao poduzetničkog poduhvata prošlih vremena, zasluženo registriranog kao prvi te vrste u Republici Hrvatskoj, Udrugu smo nazvali Praputnjak – kulturni krajolik.

Jadranka Ajvaz : – Do osnivanja Etno udruge “Težakinje i težaki z Praputnjaka” dolazi 2006. godine na inicijativu Katedre čakavskih sabora “Ljubo Pavešić” Škrljevo (sada pod nazivom KČS “Bakarskoga kraja”). Kako sam u to vrijeme u dva mandata bila dopredsjednica katedre i voditeljica više etno projekata, sudjelovali smo u projektu “Lujzijana u mreži europskih kulturnih puteva”. Oko sebe sam okupila entuzijaste iz svog Praputnjaka pa se aktualizirala ideja da se po imenu i bogatoj tradiciji našeg mjesta i nazove udruga. Tim više što svoje djelovanje baziramo na njegovanju baštine Praputnjaka, ali i cijelog Bakarskog kraja. Kako su i naše nošnje replika takozvane “vrhnje” koja je sačuvana u Praputnjaku, jednostavno smo se htjeli “pozicionirati ” kao aktivni baštinski sudionik.

Kako su mještani Praputnjaka prihvatili rad vaših udruga? Na koje prepreke nailazite?

Ivona Miloš: – Današnja lokalna zajednica živi drukčijim životom u odnosu na nekad – najčešće van lokalnog konteksta – sukladno globalnim tekovinama. Mi kroz Udrugu Praputnjak – kulturni krajolik nastojimo revidirati bogatstvo kulturne baštine i kulturnog krajolika Praputnjaka s ciljem kreiranja platforme za stvaranje veza: između mještana i njihove neposredne okoline – veza s prirodom i duhom prostora, s naglaskom na formiranju nove zajednice mjesta. Misija Udruge je stvoriti u Praputnjaku primjer održive zajednice, kao što je i nekada bila. Ključnu ulogu u procesu nadogradnje navedenih sadržaja, pa tako i u radu naše Udruge, nose mještani Praputnjaka, kroz svoj doprinos i angažman.

Upoznavanje mještana sa radom Udruge ostvarujemo raznim akcijama, programima i radionicama, uključujući mali festival “Krajolici budućnosti”.  On će ovog rujna, od 03. do 05.09., doživjeti svoje treće izdanje i ponovno okupiti lijepi presjek posjetitelja i sudionika – članova naše lokalne zajednice, europskih i domaćih “susjeda” te stručnjaka.

Jadranka Ajvaz: – Rad naše Etno udruge “Težakinje i težaki z Praputnjaka” mještani su prihvatili s oduševljenjem, prepoznavši napore koje ulažemo u svoj rad. Puno smo putovali, po cijeloj Hrvatskoj, i uvijek svojim nastupom pobudili pažnju i dostojanstveno predstavili svoj zavičaj. Doma smo obogatili društveni život nizom zapaženih nastupa. U svom radu scenski smo uprizorili stare običaje vezane uz blagdane i svakodnevni život. Bili smo nešto novo na području Kvarnera što nam je osiguralo dobru medijsku popraćenost. Uz najljepšu pozornicu na svijetu, naše Takala, pridonosimo promociji Bakarskoga kraja. Izdali smo i knjigu “Ono ča j’ ustalo” koja je, dočekana s odobravanjem, postala suvenir i obavezan suputnik emigriralim Praputnjarcima i njihovoj rodbini na povratku doma, kao podsjetnik na “stari” kraj.

Opišite nam tijek svoje zanimljive i uspješne/plodne suradnje. Je li to što pripadate različitim generacijama bilo prepreka ili prednost?

Ivona Miloš: – Jadranka i ja smo često surađivale ili se barem jedna iza druge popele na pozornicu vodeći program ili čitajući čakavsku poeziju za neke važne priredbe koja se slavila u našem Domu kulture Praputnjak.

No tamo negdje 2009. godine, organizirajući proslavu Jožehove – sv. Josipa, zaštitnika Praputnjaka, započela je naša sustavna suradnja. Od slaganja postava i koncepcija izložbi, kreiranja i prijeloma knjiga, izgradnje programa, sudjelovanje u radionicama i tečajevima, samo su neke od aktivnosti koje su sada iza nas. Mislim da prije svega postoji poštovanje koje osjećamo jedna prema drugoj te nezamjenjiva iskrenost kojom se jača svaki odnos i gradi povjerenje.

Foto: I. Miloš

Uz sve navedeno, obje smo česti članovi i/ili česti suradnici naših lokalnih aktera: Udruge Praputnjak – kulturni krajolik, Etno udruge Težakinje i težaki z Praputnjaka, Poljoprivredne zadruge Dolčina Praputnjak, Udruge inovatora Šterika Praputnjak, KDU Praputnjak, KUU Sklad iz Bakra, Dječjeg pjevačkog zbora Praputnjarski slavići i Područne škole Praputnjak, OŠ Hreljin. Odličnu suradnju imamo i sa Udrugom 4 grada Dragodid sa kojom već 9 godina organiziramo uspješnu radionicu “Zidanja u suho” u vinogradu Takala te s Turističkom zajednicom Grada Bakra u sklopu koje smo nedavno završile i tečaj za interpretacijske vodiče pod vodstvom trenerice Ive Silla (Secret Zagreb). TZ Grada Bakra je i moj dugogodišnji klijent – od logotipa koji 11 godina komunicira/prezentira “Skriveni sjaj (Bakarskog) zaljeva” do nedavne suradnje kojom pripremamo vizuale za 4 baštinske ture kojima ćemo vas osobno provesti po našem osebujnom kraju u sklopu Margaretinog leta 2020.

Jadranka Ajvaz: – Naša suradnja je dokaz da se moje iskustvo i njezina znanja odlično nadopunjavaju. Rad s Ivonom je nadopunjavanje po principu “gdje ja stadoh, ti produži…” Ivona je veliki zaljubljenik u svoj zavičaj i neiscrpan izvor informacija, a naša neobična suradnja velika je prednost za obje. Ja sam đak stare škole, svjesna činjenica da su došla druga “virtualna” vremena s kojima treba biti u koraku. Poštujemo jedna drugu, svjesne činjenica da svojim radom dopinosimo bogatoj tradiciji svog zavičaja i njegovoj ” vidljivosti”.

Praputnjak – Foto: G. Bosua

Kako vidite budućnost Praputnjaka, Takala, Bakarskih prezida i Bakarskog kraja?

Ivona Miloš: Znam već sada da sam osobno na pravome putu, sa srcem na mjestu – nastojeći graditi na sadržajima koji me ispunjavaju i čine osobom koja jesam. Jer Praputnjak je dio mog identiteta. Nadam se da ćemo s vremenom imati oko sebe više ljudi koji će prepoznati neku od vrijednosti života u ovako maloj, ali skladnoj sredini te da će, uz našu pomoć, i oni izgraditi svoju nevidljivu sponu s prostorom i ljudima koji ih okružuju – na obostranu dobrobit i zadovoljstvo.

Jadranka Ajvaz: Osobno budućnost ovog mog prelijepog zavičaja vidim u valorizaciji kulturnog turizma, dolazaka manjeg broja gostiju na ciljane sadržaje. Možda uskladiti druge vidove ponuda naprimjer kroz gastronomiju i sl. Mogućnosti za izgradnju branda kao i materijala imamo napretek, a vrijedne ljude isto. Po meni svijetla budućnost Praputnjaka nije upitna, a kako bismo to i pokazali pozivamo posjetitelje na našu interpretacijsku šetnju “Otkrij sva lica Praputnjaka” koju ćemo održati u subotu 4.7. u 19 h u našem Praputnjaku kao dio programa ovogodišnjeg Margaretinog leta!

A program možete pronaći OVDJE.

Silvija Jacić

PROČITAJTE JOŠ:

Turom “Bakar na vrhu” sedmero vodiča interpretatora Bakarskog kraja otvara Margaretino leto

Vaš komentar