FOTO Znamenitosti Parka prirode Lastovsko otočje: Mjesto Lastovo i Lučica

Foto: A. Gugić, PP Lastovsko otočje

LASTOVO – Park prirode Lastovsko otočje najmlađi je hrvatski park prirode, koji se sastoji od grupe otoka, otočića i hridi, od kojih je najveći prekrasni otok Lastovo. Ukupna površina parka prirode je 53 km2 na kopnu i još 143 km2 na moru. Smješten je na jugu Jadrana, 15-ak kilometara južnije od otoka Korčule. Područje je to iznimnih prirodnih i kulturnih vrijednosti sa najstarijim tragovima prisutnosti čovjeka koji datiraju iz 4. stoljeća prije Krista.

Ime otoka bilo je poznato još starim Grcima koji ga nazivaju Ladesta i Ladeston. Rimljani preuzimaju grčki naziv i nazivaju ga Ladesta, dok ga bizantski car u svojem djelu spominje kao Lastobon. U dubrovačkim spisima s kraja 13. st. naziva se Lagusta, a u kasnijim spisima i Insula Augusta (Carski otok).

Foto: A. Gugić

Antički urbanizam na Lastovo su uveli Rimljani, izgradnjom naselja na mjestu današnjih Ubla, u uvali zapadnog dijela otoka. Okosnicu gradića činila je središnja ulica uzduž koje su se nizale stambene i gospodarske zgrade. Istom razdoblju pripadale su i ladanjske kuće, ostaci kojih su vidljivi u Skrivenoj i Jurjevoj luci, na današnjem lastovskom groblju, u Barju i na Vejoj lokvi te na otocima Stomorina i Sušac.

Foto: A. Gugić

Život na Lastovu kontinuirano je nastavljen i kroz rani srednji vijek, a otokom su među ostalim vladali redom Mlečani, Dubrovačka republika, Francuzi, Englezi, Habsburška monarhija, te Italija. Stoga je na prostoru Parka, naročito na otoku Lastovu i Sušcu, zabilježeno je mnoštvo kulturnih dobara koja svjedoče o bogatoj prošlosti.

Foto: A. Gugić

Kulturno-povijesne cjeline iz razdoblja srednjeg vijeka su mjesta Lastovo i Lučica. Mjesto Lastovo smješteno je iznad polja i na strmoj padini amfiteatarskog oblika, a današnje obrise dobilo je već u 15. i 16. st.  Najstarije lastovske kuće datiraju iz 15. st. dok one ranije nisu sačuvane jer su građene od drva.

Lastovska kuća je izrazita varijanta povijesne graditeljske kulture u Dalmaciji. Karakteristika Lastovske kuće je sular. To su terase ograđene kamenim klupama (pižulima) i kamenim vazama (arlama). Namještaj stare lastovske kuće je također je bio izrađen od kamena – umivaonici, krune bunara (pucala), sjedala, klupe, stolovi, kamenice za ulje i sl.

Foto: A. Gugić

Na skoro svakoj kući mjesta Lastova primijetit ćete jednu od lastovskih atrakcija – posebne dimnjake – fumare čija gradnja daje naslutiti kako su građeni s ciljem pokazivanja imućnosti kućevlasnika. Pri gradnji je bila važna i njihova funkcionalnost te je u njihovoj izvedbi sadržano svo mjesno znanje o smjerovima vjetra i zaštiti od vraćanja dima i eventualnih požara. Na otoku, pogotovo među starijim kućama, rijetko gdje se mogu vidjeti dva slična dimnjaka, svaki je drukčiji.

Spuštajući se od mjesta Lastova prema moru doći ćete do mjesto Lučica koji je posljednji sačuvani primjer baroknog ribarskog naselja na ovom području Dalmacije. U toj uskoj uvali Lastovci su od početka 17. st. gradili kamene ribarske kuće koje su im služile za sklanjanje od oluje, spremanje ribarskog alata, soljenje ribe i istezanje čamaca.

Foto: A. Gugić

Iznad mjesta Lastova, na istaknutom mjestu izgrađen je Knežev dvor (Palac) koji je služio kao rezidencija dubrovačkog namjesnika kneza. Prvi se put spominje u dubrovačkim dokumentima iz 14. stoljeća, a srušen je u 19. stoljeću u svrhu gradnje neorenesansne rezidencije obitelji Grbin.

Foto: A Gugić

Nedaleko od Kneževog dvora nalazi se i crkvica Sv. Ivana Krstitelja u kojoj je smještena etnografska zbirka uporabnih predmeta iz bogate lastovske povijesti.

Park prirode Lastovsko otočje

Sponzorirani sadržaj

 

Vaš komentar