SAMO ZA PROFESIONALCE Najopasniji vjetar za kajak

Kolaž slika veslanja po buri kod Cavtata - Foto: Marko Kovač

Nema točnog odgovora na pitanje koji je vjetar najopasniji za kajakaša na moru. Nekim veslačima nije ugodno na vjetrovima koji su jači od 10 čvorova, dok je nekima sasvim ugodno veslati na vjetrovima od 20 čvorova. Zato postoje znanstvena istraživanja, te stručne publikacije koje na temelju određenog uzorka istraživanja donose standardizirana pravila.

Foto: Marko Kovač

Vodeći stotine stranaca na višednevnim turama i tisuće stranaca na jednodnevnim turama kajakom po Jadranu, unutar svojih 5 godina rada u Splitu, najčešće sam čitao vremensku prognozu koristeći Dinamičku adaptaciju prognoze modela ALADIN/HR preko web stranice Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Dodatnu provjeru prognoze bih gledao preko web stranice ili mobilne aplikacije Windy (www.windy.com). Spomenute dvije prognoze sam najčešće koristio jer imaju kartografski prikaz klimatskih elemenata pa mogu točno vidjeti koliko jak vjetar ili količina kiše bi trebala biti očekivana za područje kuda planiram veslati.

SLIKA 1 – Prognoza vremena Dinamička adaptacija Split ( ALADIN-HRDA)

Prognoza vremena za 7 dana od DHMZ-a nije ista kao prognoza za 3 dana. Razlog tome je drugačiji model prognoze koji se koristi, odnosno 7-dnevna prognoza koristi podatke ALADIN-a i ECMWF. Da ne idem u detalje, kada veslam koristim Dinamičku adaptaciju jer kartografski pokazuje područje kojim veslam (Istra i Kvarner, Zadar, Split, Dubrovnik). Većina drugih aplikacija ili web portala nudi prognozu za naselja, a ja kada veslam kajakom rijetko se zadržavam u većim naseljima za koje se može naći detaljna prognoza vremena. Skala brzine vjetra podjeljena je u 9 kategorija, koje su označene različitim bojama. Na moru se najčešće koristi mjerna jedinica čvorovi (kt) što je količina nautičkih milja unutar jednog sata (NM/h = kt).

Da bi preračunali brzinu m/s u čvorove, potrebno je prvotnu brzinu (m/s) pomnožiti sa 1,852 ili ako računate u glavi samo udvostručite iznos. Bijela boja označava područje bonace ili skoro bonace gdje je brzina vjetra 0 – 3,4 metara u sekundi (m/s), odnosno do 6,3 kt. Ova kategorija je savršena i idealna za veslanje kajakom na moru. Druga kategorija je najbolja kategorija za doživiti more, odnosno morsko kajakarenje. Vjetar je brzine od 3,4 – 5,5 m/s (6,3 – 10,2 kt) što je dovoljna brzina vjetra da stvara lagane valove koji kajakašu daju do znanja da se nalaze na moru, a ne na velikom jezeru kakav je dojam Jadranskog mora u prvoj kategoriji. Treća kategorija brzine vjetra prema ALADIN-HRDA ima brzinu od 5,5 – 8,0 m/s (10,2 – 14,8 kt).

Ova katagorija nije za početnike već za iskusnije veslače ili za one koji to žele postati na način da žele veslati po zahtjevnijem stanju mora. Osobno smatram da je ovo gornja granica za turističke ture s kajakom ukoliko su u grupi većinom početnici. Ovu kategoriju sam ove zime koristio kao granicu za preveslavanje kanala do određenih otoka. Prošle zime (2019. godine) sam veslao u kategoriji iznad ali o tome ću kasnije više napisati. Kategorija broj četiri ima obilježje brzine vjetra od 8,0 – 10,8 m/s (14,8 – 20,0 kt). Ovo je posljednja kategorija u kojoj sam veslao sa gostima, s tim da bih naglasio da su to bile samo kratke dionice (oko sat vremena veslanja) uz obalu nekog otoka ili kopna. Uz to bih naglasio da barem nekoliko veslača u grupi bi trebalo biti iskusno i imati već prijašnja iskustva veslanja na zahtjevnijem stanju mora. Sve kategorije gdje je vjetar brzine iznad 20 čvorova su za napredne veslače. Ukoliko se odlučite za ovakvo nešto svakako pažljivo isplanirajte gdje ćete veslati, odnosno razmišljajte o situacijama spašavanja da vas vjetar i more ne nose na otvoreno more već da imate mogućnost samospašavanja ili ne zahtjevnog spašavanja od strane nadležne pomorske službe.

Prognoza vremena Windy.com

Windy.com mi je odličan preglednik vremenske prognoze jer nude veliki broj klimatskih elemenata (vjetar, kiša, naoblaka, valovi…) na području cijele zemaljske kugle u vremenskom periodu od 10 dana. Dok sam veslao u Grčkoj (Jonsko more) svaki dan sam koristio Windy preglednik i pokazao se većinom točan kao što za Hrvatsku bude. Sve vremenske prognoze ne treba uzeti 100% točnima. Treba uzeti u obzir tlak zraka jer pri niskom tlaku vrijeme je nestabilnije, dok pri visokom tlaku bi vrijeme trebalo biti stabilnije. Osim toga vrlo je bitna mikroklima određenog prostora kojim se krećete a takve informacije moguće je dobiti ili edukacijom i iskustvom ili preko lokalnih ljudi koji tamo žive.

U veljači 2019. godine veslao sam u dubrovačkom području na putu za Prevlaku. U Dubrovniku sam se zatekao za vrijeme žestokog do olujnog juga (Bf 7-8) koje je dan kasnije prelazilo u buru koja će trajati 3 dana. Obzirom da se Prevlaka nalazi jugoistočno od Duborvnika morao sam mirovati 2 dana u Duborvniku jer nema smisla veslati sat vremena protiv žestokog juga kada po mirnom moru mogu istu dionicu preći za 15 minuta. Upravo kada je najavljena promjena juga u maestral, a sutra dan ujutro na buru odlučio sam krenuti iz Dubrovnika za Cavtat a dan kasnije u zavjetrini Konavoskih stijena do naselja Molunat. Predvečer sam veslao do Cavtata na dva metra visokim valovima, ali nije bilo vjetra već je to još ostatak ili posljedica visokih valova koji su bili za vrijeme žestokog juga (tzv. mrtvo more). U mrak sam došao u Cavtat gdje sam prespavao da bih ujutro odveslao put Molunata. Jedini problem je bila bura koja je bila prema prognozi jaka do žestoka (22 – 33 kt) s orkanskim udarima (48 – 55 kt). Ipak sam odlučio veslati na tako opasnim uvjetima, pošto trebam odveslati samo oko poluotoka (rt Sustjepan) pa onda dalje kroz zavjetrinu Konavoskih stijena prema Molunatu. Imao sam iskustva veslanja po buri od 20ak čvorova i jugo skoro 30 kt pa sam pretpostavio da ću uspješno izdržati tih 10-ak minuta, odnosno par stotina metara gdje će biti najjača bura.

Slika 3 – Kartografski prikaz veslanja kajakom po buri kod Cavtata

Kada sam krenuo veslati, pomislio sam kako sam zaboravio uplaliti GoPro kameru da snimim ove grozne uvjete u kojima ću veslati tih nekoliko stotina metara. Srećom me kamerman HRT-a snimio pa mi kasnije naknadno poslao snimku. Zbog jačine bure, morao sam veslati u vjetar pod određenim kutem kako bih zaobišao stijene rt-a Sustjepan. Dok sam veslao u buru bilo mi je vrlo ugodno. Nisam išao presporo, zahtjevno je bilo, ali vidio sam da se krećem a to je najvažnije za psihu veslača. Kako sam izašao iz uvale Cavtata tako je bura pokazala svoju pravu snagu a povremeno su bili udari vjetra koji su nosili morsku prašinu. Nije bilo ugodno, pomaknem lice u stranu kako bih se zaštitio sitnih čestica soli u zraku koje pri toj brzini bockaju lice. Uskoro sam vidio da je vrijeme okrenuti svoj kurs, odnosno smjer kretanja a tada je počela avantura. Tako snažna bura u bok nije bila ugodna tako da sam vrlo brzo krenuo niz vjetar što je još neugodnije bilo. U jednom momentu kada je udar bure naletio skoro sam se prevrnuo u kajaku. More nije toliki problem koliko vjetar radi probleme. Upravo torzo kajakaša odlučuje hoće li doći do prevrtanja kajakaša ili ne.

Dok sam veslao, desna lopatica vesla bila je u moru, a lijeva je bila u zraku. Površina lopatice dovoljno je široka da stvara određenu površinu koju je udar bure poput snažnog čovjeka povukla prema napred da me to potezanje vesla izbacilo iz ravnoteže ali sam instiktivno reagirao i pustio veslo iz lijeve ruke koja me potezala napred. Puštanjem vesla iz jedne ruke veslo prestaje potezati čovjeka unapred u stranu čime bi moglo uzrokovati prevrtanje čamca. Odmah sekundu kasnije primio sam veslo s obje ruke, ali ovaj put sam radio zaveslaj samo lijevom rukom u određenom kutu da mi druga lopatica vesla ne radi otpor u vjetru. Kormilo sam koristio za držanje željenog pravca a bura u leđa mi je davala dovoljno jaku brzinu da nisam se trebao puno truditi na veslanje već puno više na održavanje ravnoteže.

Dolaskom iza rt-a Sustjepan ušao sam u zavjetrinu gdje je bio puno ugodnije veslati ali nije bilo toliko slabiji vjetar koliko sam očekivao. Nastavio sam put juga u puno ugodnijim uvjetima nego što su bili oko poluotoka Sustjepan. Kada sam pogledao snimku HRT-a pomislio sam kako ne bih veslao na takvo more da sam znao da će tako izgledati a pogotovo kada se sjetim osjećaja kada me veslo potegnulo i skoro prevrnulo. Iako sam mislio da je cijela ta avantura trajala 10-15 minuta, pogledam li GPS trag snimljen satom se ispostavlja da je najzahtjevnije veslanje bilo nekih 250 metara što je trajalo 2 minute. Ne planiram tako nešto ponoviti sam (bez broda u slučaju spašavanja) u zimskom dijelu godine kao što sam taj dan bio.

Slika 4 – veslanje kajakom kod Velog rata (Dugi otok)

Izdvojio bih još dvije neugodne situacije tijekom ekspedicije Otočna Odiseja 2019 – Dalmacija. Prva se dogodila na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka u blizini uvale Sakarun, a južno od svjetionika Veli rat. To područje je poznato po izrazito velikim valovima juga pa sam zato odlučio biti puno pažljiviji po pitanju vremenske prognoze. Iako je bilo slabo jugo (7 – 10 kt) valovi su se na spomenutom području razvijali do metar visine. Sve je to bilo prihvatljivo dok nisam došao okomitih stijena na zapadnom dijelu poluotoka Veli rat. Strmci su visoki oko 30ak metara iznad mora ali puno važnije je što se nastavljaju spuštati 40 do 60 metara u dubinu. Slikovito opisno to je jedan ogromni zid ili lukobran od kojeg se veliki valovi odbijaju i stvara se vrlo veliki protu valovi ili odbijeni valovi. Živo more, odnosno donekle pravilni valovi juga se sudaraju sa odbijenim valovima i stvara se ukrižano more. Ukrižano more ima najveću nepravilnost i nepredvidljivost valova. Tu se stvaraju brijegovi ili piramide se stvore u sekundi ali također kako su nastali tako nestanu. Sudar valova različitih smjerova stvara izuzetno visoke brijegove valova i duboke rupe između više brijegova vala. Svojim znanjem i iskustvom sam pretpostavio da bi se takvo more moglo stvoriti blizu obale pa sam se držao oko 500 metara od obale što nije bilo dovoljno jer sam u nekim situacijama imao dojam da su rupe između brijegova čak 2 metra duboke. Vjetar je bio vrlo lagan, odnosno slabo jugo ali uz moju brzinu od 4 čvora nisam ga niti osjetio. Zato sam ukrižano more osjetio izuzetno neugodno u određenim trenutcima. Ako tada nisam imao mučninu od tolikog uzdizanja gore dolje baš me zanima kada i na kakvom moru ću osjetiti morsku bolest. Tih 30 minuta neprestanog dizanja kajaka 1 do 2 metra gore dole sa intervalom od par sekundi je bio najduži roller coaster u mom životu. Napred nazad, val s boka, pa u provu, pa sa krme, pa me neki val zalije… Jedva sam čekao izaći iz te zone ukrižanog mora a to se dogodilo kada sam došao puno bliže svjetioniku Veli rat gdje su valovi poprimili pravilan oblik, odnosno ujednačeni smjer kretanja.

Slika 5 – veslanje kajakom preko Virskog mora

Samo dan kasnije sam nastavio veslati put kopna, odnosno otoka Vira. Dan ranije jugo je počelo puhati, a na današnji dan (17. ožujka 2019.) još se pojačalo a sutra dan poslijepodne će naglo okrenuti na buru koja će trajati 3 dana. Da ne bih ostao 5 dana na Dugom otoku ili točnije na Rivanjskoj sestrici odlučio sam preveslati Virsko more. Prema prognozi bilo je oko 15 čvorova juga ali prema mom iskustvu mislim da je sigurno bilo 20 kt. Valovi su bili većinom metar visine a povremeno metar i pol. Bilo je jako puno bijelih krijesta (white horses) a rijetko se pojavila morska prašina. Znao sam da neće biti ugodno ali u određenim situacijama kada se čovjek odluči napraviti nešto što može a kaže si da mora onda najčešće uspije. Tako sam uspio i ja iako nije bilo ugodno veslati tih 2 sata preko otvorenog mora. Većinu vremena sam veslao s valovima u bok. Zbog čestih i neugodnih udaraca u trbuh od strane lomljenja valova držao sam kurs lagano u valove iliti put Nina a kasnije Privlake, iako sam išao prema svjetioniku na otoku Vir. Veslati niz vjetar i valove na takvom moru nije ugodno jer valovi žele okrenuti na bok kajak, tako da je potrebno uhvatiti val i surfati, a to nije toliko jednostavno i lagano sa kajakom koji teži oko 70 kg sa stvarima i sami ste usred otvorenog mora zimi.

Slika 6 – Beaufortova ljestvica za kajakaše po Gordon Brownu

Zadnjih nekoliko godina naručio sam nekoliko knjiga vezane za morsko kajakarenje. Većinom iz Engleske naručujem knjige, te sam puno stvari naučio kroz njih. Dosta stvari koje sam naučio preko Youtube-a i ostalih izvora na internetu su bili potvrđeni kroz ove stručne knjige. Jedna od knjiga je A manual for intermediate & advanced sea kayakers by Gordon Brown. Izuzetno dobra knjiga u kojoj sam naišao na Beaufortovu skalu za kajakaše. Prema gore priloženoj tablici kajakariti po moru se može po svakakom vjetru, samo je pitanje kakva će posljedica biti. Lagano veslanje, nazovimo to za početnike, bi bilo do 10 čvorova brzine vjetra (Bf 1-3). Srednje do teško veslanje biva na vjetru brzine 10-27 čvorova. Upravo ova kategorija je dosta diskutabilna i realno bi trebala biti podjeljena na dvije dodatne. Velika je razlika veslati do 16-20 čvorova i preko 20 čvorova. Iako autor knjige navodi Intermediate conditions za veslanje ja bih rekao da do 20 čvorova vjetra je srednje teško, a 20-27 čvorova vjetra su teški uvjeti za veslanje. Zahtjevno veslanje obuhvaća vjetar brzine 28-40 čvorova, a sve iznad 40 čvorova je veslanje u svrhu preživljavanja. Odlično je što ista tablica navodi kakvi su uvjeti za veslanje i kakva je prosječna brzina veslanja niz vjetar i protiv vjetra. Vrlo je bitno na vjetrovitim uvjetima imati rezervnu snagu za veslanje. To znači prosječno vrijeme koje bi kajakaš mogao veslati tim uvjetima, odnosno u određenoj kategoriji snage vjetra.

Kolaž slika veslanja po buri kod Cavtata – Foto: Marko Kovač

Na temelju prije spomenute tablice i iskustva veslanja po buri kod Cavtata (12. veljače 2019.) navest ću nekoliko zaključaka. Prema prognozi vremena (ALADIN-HRDA) za taj dan je područje veslanja bilo unutar kategorije jake bure (20 – 26 kt). Najava vjetra na HRT-u bila je udari bure do 60 kt. Prema opisu mora u gore priloženog tablici Beufortove ljestvice počeo sam veslati u uvjetima slabe bure (cca 7 – 10 kt), zbog zavjetrine sjevernog poluotoka u Cavtatu. Kako sam izlazio iz uvale/luke Cavtata tako je bura jačala i prelazila u višu kategoriju. Najzahtjevniji dio veslanja trajao je 2-3 minute a prema video prilogu veslanja po buri i spomenute tablice zaključio bih da sam većinom veslao po moru Bf 5-6 (17-27 kt), a kada bi se dogodio udar bure što se u video prilogu vidi valom morske prašine, tada bih rekao da sam veslao u uvjetima Bf 7-8. Obzirom na najavu udara vjetra do 60 čvorova i osobnog dojma, iako prvi put takvo nešto iskusio, možda je čak bilo Bf 9. Svakako sam na nekoliko sekunda osjetio potrebu bježanja u zaklon što bi bila kategorija preživljavanja, tako da mogu potvrditi da gore priložena tablica ima velikog smisla i jako je dobra referenca za veslanje na moru, te analizu vlastitih mogućnosti i želja. Upravo to iskustvo je bilo najopasnije veslanje u mom životu a svakako najjači vjetar kojeg sam doživio u kajaku. Nikako ne preporučam ovakve avanture osim izuzetno spremnim kajakašima koji znaju u što se upuštaju, te prihvaćaju moguće fatalne posljedice svojih odluka.

Slika 8 – grupa kajakaša i smajlić – Foto: Marko Kovač

Svrha ovog članka je edukacija kajakaša i sličnih sportova na vodi na temelju vlastitog iskustva. Nadam se da će Vam koristiti. Puno je ugodnije veslati u društvu na mirnom moru, odnosno vjetru do 16 čvorova, a najbolje je zimi veslati po bonaci ili ljeti uz povjetarac.

Marko Kovač

Vaš komentar