Znanstvenik s Instituta za oceanografiiju i ribarstvo: “Posljedica koronavirusa je pročišćeno more”

Foto: Goran Butajla

Barakuda, strijelko, morski paun, kakve sve ribe plivaju po našem Jadranskom moru, koje su nove Barakude stigle, tko je strijelko, a tko paun riba i što najviše smeta Jadranskom moru, o tome je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska HRT-a govorio prof. dr. sc. Jakov Dulčić znanstveni savjetnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Foto: Screenshot / HRT

U sjevernom Jadranu sve više se vide i tropski elementi, činjenica je od koje ne možemo pobjeći – riječi su prof. dr. sc. Jakova Dulčića, znanstvenog savjetnika Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, a to znači tropski elementi su dospjeli i u sjeverni dio Jadrana, najsjeverniju točku Mediterana.

Sjeverni Jadran je područje koje se odlikuje raznovrsnom faunom. Međutim, kako je sve sklonije promjenama, naročito u temperaturi, u hidrografiji, stanište sjevernog Jadrana postaje stanište takvih vrsta koje dospijevaju ili iz područja našeg južnog dijela ili dospijevaju kao tropski elementi preko Sueskog kanala u Mediteran, a onda čak do sjevernog Jadrana. Ili dospijevaju iz područja istočnog Atlantika preko cijelog Sredozemlja do sjevernog dijela Jadrana.

U Jadranskom moru već su zabilježene egzotični tropske vrste riba među kojima je i žuteusna barakuda. Do sada je bila isključivo u južnim dijelovima, a sada se može naći u većim količinama i na prostorima sjevernog Jadrana. Prof. dr. sc. Dulčić pojašnjava o čemu se radi:

– To je primjer takozvane tropikalizacije, tropski element dospijevaju u sjevernija područje, a drugi proces imamo primjer meridionalizacije gdje autohtone ribe, poput našeg strijelka, vrsta koja je postala toliko brojna u sjevernom Jadranu da je na izvjestan način počela biti i problem tamo domicilnim ribarima, a isto tako počela je i narušavati hranidbeni lanac što znači da ugrožava gospodarski važne ribe kao što su prije svega cipli.

Posljedica koronavirusa je pročišćeno more

– Problem cijelog Mediterana, uključujući i našeg Jadrana, stalna je izloženost klimatskim promjenama, procesima bioloških invazije, izloženost velikom transportu – to je utjecaj balansnih vida. Na neki način kroz smanjenje aktivnosti samog čovjeka došlo je na neki način do oporavka u smislu da sada organizmi nemaju više “straha”, jednostavno ponašaju se normalnije, riječi su prof. Dulčića koji za primjer daje – svaki dan imate stotine i stotine tisuća mreža u moru, udica i sada kada se ta aktivno smanjila, organizmi ne vide sve zamke koje su postavili ljudi, na neki način sada se ponašaju slobodnije, sve više su dostupne ljudskom oku.

Foto: Screenshot / Vedran Dorušić

Neke ribe zvuče opasno, trebamo li ih se bojati?

Morski paun je klasičan primjer biološke invazije. Prije 10-15 godina prvo na području Kariba, zatim istočnog Atlantika, a sada je i Mediteran izlažem njegovoj invaziji. Ta vrsta, inače porijeklom iz Indo-Pacifika, preko Sueskog kanale dospjela je u Mediteran. Nezaustavljivo se širi, brzo raste i predstavlja veliki problem.

U Turskoj  u vodama Egejskog i Crnog mora u tolikom je broju da su prepustili ribarima da izlovljavaju što je moguće više, a znanstvenici kažu kako tu ribu koristiti u prehrani. Prof. Dulčić naglašava:

– Međutim, treba biti jako oprezan s ovom vrste, ona ima otrovne bodlje, tako da ubod na jednu od tih bolji može biti smrtonosan kod slabijih organizama,  koji imaju slabi imunitet. Njegova mana je što je jako spor, brzo se može uklanjati iz prostora, ali to je strahovito skupa, Iziskuje puno podmorskih rendžera. Nezaustavljivo se širi, nalazi se utočen kod otoka Krfa i Kefalonija što znači praktično na samo ulasku u Jadransko more. Ne bih volio da takva vrsta uđe u naše more jer bi za područje južnog i srednjeg Jadrana mogao praviti problema.

Prof. dr. sc. Jakov Dulčić i dr.sc. Marcel Kovačić, viši kustos Prirodoslovnog muzeja u Rijeci  autori su monografije “Ihtiofauna Jadranskoga mora” koja obuhvaća 456 vrsta riba koje su do sada zabilježene u Jadranskom moru. U međuvremenu je utvrđeno još 6 vrsta riba, javlja HRT.

Monografija obuhvaća znanstveni pregled uz fotografije svih vrsta riba. Prednost ove knjige je sjajni determinacijski ključ tako da običan ribar može znanstveno utvrditi o kojoj vrsti ribe je riječ, odnosno kad nešto ulovi može potvrditi koju vrstu ribe je ulovio.

D.G.

Vaš komentar