“Kurnatska ovca” Fotografije i priče o kurnatskim ovcama i Kurnatima autora Mile Rameše

Foto: PR

KORNATI – Prvi su murterski Kurnatari došli u Kurnate čuvati tuđe ovce kao čobani. Zatim su polovicom 17. stoljeća počeli uzimati pašnjake u zakup, da bi konačno u drugoj polovici 19. stoljeća otkupili cijeli Kornatski arhipelag s više od 120 otoka i otočića. (Doduše, u tome su im dijelom pomogle i neke betinske i zaglavske obitelji.) Bilo kako bilo, sve se to u početku zbilo isključivo radi uzgoja kurnaske ovce.

Kasnije su na dijelovima iskrčenog krša zasadili smokve, masline i na kraju vinograde. Ali ovca je tim prvim murterskim Kurnatarima bila i ostala važnija od sveg ostalog. Živjeli su s njom i od nje. Ona je ka’ i maslina i smokva bila od Boga blagoslovljena: malo je tražila, a puno je davala. Ona ih je i hranila i odijevala i obuvala.

Kad su preuzeli pašnjake izgradili su bez ikakvih tehničkih pomagala, samo žuljavim rukama, kilometre suhozida, sakatura, pastirskih stanova… Uredili su pojilišta, naučili praviti sir. I to kakvi sir!

Došla su druga vremena. Novi su Kurnatari odlučili zapustiti stada, održavati nešto maslina, baviti se ribolovom, najzad i turizmom. A ovce su ostale same, zaboravljene, žedne, neošišane, podivljale…

Danas se opet stvaraju neka nova stada na Kurnatima. Nekolicina Kurnatara se vratila ovcama. Potakli ih poticaji, tko zna, možda?

Uoči izložbe povodom četrdesete obljetnice Javne ustanove „Nacionalni park Kornati“ kratko smo razgovarali sa autorom izložbe, gospodinom Milom Rameša.

Poštovani gospodine Mile, zašto izložba o kornatskim ovcama?

– Često čujemo priču o paškoj, krčkoj, ličkoj, istarskoj ovci itd… Čini mi se da je kornatska ovca zapostavljena u svakom pogledu. Medijski zapostavljena, ali nažalost i zbog nekih drugih profitabilnijih djelatnosti.

Kakvo je brojčano stanje ovaca trenutno u Kornatima?

– Broj ovaca u Nacionalnom parku Kornati je zaista malobrojan u odnosu na prije dvadeset godina. Vlasnici se okrenuli profitabilnim djelatnostima, turizmu, ugostiteljstvu. Zato imamo podivljale ovce, suhozide koji na nekim mjestima nisu u dobrom stanju. Javna Ustanova vodi računa o suhozidima, obnavljaju se i to je dobro.

Spominjete ovdje i mlađi naraštaj Kurnatara?

– Da, i iz tog razloga je izložba. Želim da vide, da uče.

Povedite nas kratko kroz poglavlja Vaše izložbe.

– Ovo su poglavlja izložbe:

–  Pašnjak na kojem ovce obitavaju i pasu

– Održavanje pašnjaka

– Kategorije ovaca

– Gonjenje ovaca radi šišanja i medicinskog nadzora koju provodi veterinarska stanica Vodice

– Način šišanja ovaca

Za kraj, recite nam i par crtica o sebi.

– Mile Rameša, rođen 28.10.1950.

Fotografijom se bavim od osnovne škole kroz razne fotografske klubove a kasnije sam postao član Foto kluba Otok Murter.

Od 1995. bavio sam se isključivo pejzažnom fotografijom, ponukalo me što razglednice Murtera nisu bile adekvatne. Bio sam voditelj tehničke službe u JUNP Kornati do mirovine, te uz taj posao nekako postao dokumentarni fotograf Nacionalnog Parka Kornati i Murtera.

Imao sam dvije samostalne izložbe i jednu kroz Foto klub Otok Murter.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Nacionalni park Kornati slavi 40 godina postojanja

Vaš komentar