Ribarstvena biologija i ihtiologija kroz nastavu biologije

Foto: Ivana Nobilo

More je sve. Ono pokriva 7 desetina zemljine površine. Ono odiše čistoćom i zdravljem. Ono je beskrajna pustinja, gdje čovjek nije nikada usamljen, jer se osjeća da život ključa na svim stranama“.  Jules Verne

Posljednjih desetljeća svjedoci smo brojnih promjena u ihtiofauni Jadranskog mora, od promjena u strukturama ribljih populacija, prekomjernog izlova, akumulacije mikroplastike u ribljem organizmu pa sve do dolaska novih invazivnih vrsta koje će u budućnosti kroz hranidbeni lanac u moru imati sve veći utjecaj na ekosustav i autohtone vrste Jadrana. Problematika invazivnih vrsta i njihovo širenje od juga prema sjeveru svakako je aktualna tematika koja već duže vrijeme zaokuplja interes javnosti. Neke alohtone riblje vrste poput strijelke skakuše (Pomatomus saltatrix) uvelike utječu na brojne gospodarski važne vrste riba poput cipla bataša (Mugil cephalus) i orade (Sparus aurata).  Strijelka skakuša nema prirodnog neprijatelja koji bi ograničio rast njene populacije, izniman je predator i gdje god prođe, iza sebe ostavlja pustoš. Iako se radi o vrsti koja u brojnim zemljama ima gospodarski značaj i lovi se u velikim količinama kao npr. u Turskoj, kod nas još uvijek ne postoji interes za većim izlovom navedene vrste. U Jadranskom moru u posljednjih deset godina uočeno je svega nekoliko primjeraka vrste srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) koju svrstavamo u Lesepsijske migrante. Naime, srebrnopruga napuhača osim što sadrži iznimno moćan i smrtonosan neurotoksin pod nazivom tetradotoksin, ujedno je i predator sa jakim čeljustima pomoću kojih uništava ribolovne alate poput mreža, parangala i vrša te uzima svoj plijen. Mislim da ne treba posebno naglašavati kako će uspostava populacije navedene vrste imati negativan socioekonomski utjecaj, ali i negativan utjecaj na ekosustav Jadranskog mora.

Moj je zadatak da kao nastavnik biologije učenicima približim problematiku bioraznolikosti Jadranskog mora te im omogućim kritički pristup prema promjenama koje zadnjih godina utječu na morski ekosustav i ribarstvo. Uz brojne diskusije i rasprave na temu invazivnih vrsta i klimatskih promjena u Jadranskom moru, nastavne sadržaje (živa bića morskog dna, živa bića otvorenog mora) proveo sam kroz aktivnost Ribarstvena biologija, ribolovni alati i njihov utjecaj na morski ekosustav. Gore navedenu aktivnosti proveo sam uz korištenje metode aktivnog učenja uz izradu jasnih smjernica za timski rad učenika i nastavnih listića za lakše usvajanje i razumijevanje tematike živog svijeta u moru. S obzirom da živimo u mjestu smještenom uz obalu Jadranskog  mora i  pripadamo sredozemnom civilizacijskom krugu, smatram da je poznavanje živog svijeta Jadranskog mora i temeljnih ekoloških pojmova od iznimne važnosti za razvijanje odnosa učenika prema morskom okolišu. Također, poznavanje tematike mora te društveno-prirodnih procesa vezanih uz Jadransko more dio je naše kulture koju trebamo njegovati i poznavati kako bismo doprinjeli očuvanju i zaštiti morskog okoliša. Glavni cilj zadataka iz domene Ribarstvena biologija, ribolovni alati i njihov utjecaj na morski ekosustav bio je predstaviti učenicima ribolovne alate i načine na koji ti isti ribolovni alati mogu negativno utjecati na bioraznolikost u pojedinim područjima u Jadranskom moru. Učenici su dobili slikovni materijal na kojem je bila prikazana najčešća ribolovna tehnika. Zadatak je bio analizirati slike i objasniti u čemu se razlikuje način lova na slikama A i B.

 

Učenici su utvrdili da se radi o povlačnim mrežama (koća) za pelagijal (slika A) i bentos (slika B). Nakon analize slika, zadatak je bio istražiti i objasniti moguće štetne utjecaje ribolovnog alata B (koća za bentos) na morski ekosustav. Pri opisivanju štetnosti navedenog ribolovnog alata za morski ekosustav, učenici su morali upotrijebiti sljedeće ekološke pojmove : bentos, habitat, ikra, ihtiofauna, prehrambeni lanac, biološka raznolikost, neželjene vrste, juvenilni stadiji riba, redukcija zaštićenih vrsta, prilov, selektivnost ribolovnih alata. Nakon izvršenog zadatka uslijedila je rasprava u koju se uključuje i sam nastavnik. Analizirala su se objašnjenja o utjecaju i mogućem štetnom djelovanju navedenog ribolovnog alata na ekosustav te donijeli zaključci o racionalnom upravljanju živim bogatstvima mora.

Zaključci učenika :

Racionalno upravljanje živim bogatstvima mora
  • određivanje prostorne i vremenske rasprostranjenosti ciljanih vrsta riba i drugih morskih organizama
  • prilagođavanje ribolovnih alata
  • obavljanje ribolova iznad morskog dna
  • smanjenje prilova
  • smanjeni postotak ulova nedoraslih primjeraka
  • poštivanje ribarskih propisa
  • povećanje selektivnosti ribolovnog alata

Drugi dio zadatka odnosio se na upoznavanje ekoloških i morfoloških karakteristika nekih Jadranskih vrsta riba i seciranje plave ribe (Skuša).  Učenici su pomoću materijalne stvarnosti (primjeri riba : kokot, pauk, bežmek) opisivali ekološke i morfološke karakteristike i prilagodbe navedenih vrsta staništu u kojem obitavaju. Poseban naglasak bio je na otrovnim dijelovima tijela (pauk i bežmek) i utjecaju njihovih toksina na zdravlje čovjeka.

Seciranjem skuše (Scomber scombrus) učenici su proučavali karakteristike pelagičke ribe (građa tijela, položaj usta) te na temelju sadržaja želudca došli do saznanja o načinu prehrane skuše (ostaci inćuna u sadržaju želudca).

Cilj izvedenih aktivnosti bio je pobliže upoznati učenike sa živim bogatstvima mora, prilagodbama životu na morskom dnu i u pelagijalu te načinima kako doprinjeti održivom upravljanju morskim ekosustavima. Znanje i informacije koje su učenici konstruirali i usvojili kroz navedene praktične zadatke mogu se primijeniti u stvarnom prostoru i vremenu i upravo je to glavna vrijednost ovakvog načina rada. Kao što sam naglasio u samom uvodu, s obzirom da nam je Jadransko more svakodnevnica, glavna zadaća nastavnika biologije je da kod učenika razvije pozitivan odnos do morskog okoliša i omogući im da postanu svjesni prirodno-društvenih procesa koji se trenutno odvijaju u Jadranskom moru te da u skladu sa znanjem i mogućnostima aktivno sudjeluju u očuvanju bioraznolikosti morskog ekosustava koji je dio naše kulturne i prirodne baštine.

Leo Šamanić, prof.