Foto: Screenshot

Da je Hrvatska već danas u eurozoni, bilo bi joj na raspolaganju 1,1 milijarda eura iz Europskoga stabilizacijskog mehanizma za financiranje u kriznim situacijama, a imali bismo i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala, poručio je danas premijer Plenković. Dodao je da je već i ulazak ERM II za Hrvatsku dodatna legitimacija i zasigurno pozitivna okolnost u odnosu na različite institucije na međunarodnoj razini.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas 7. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Otvarajući sjednicu, premijer Plenković podsjetio je da je na prošlog sjednici u srpnju ove godine Vijeće izvijestilo da je Hrvatska 10. srpnja uključena u Europski tečajni mehanizam II, što je zadnji korak prije ulaska u europodručje.

Toj je odluci prethodilo ispunjavanje 19 mjera Akcijskog plana, odnosno svojevrsnih reformskih mjera koje su bile preduvjet.

Za sudjelovanje u ERM II utvrđen je središnji paritet i on je jednak 7,53450 kuna za 1 euro te odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke, dodao je predsjednik Vlade.

– Nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II moguće je uvesti euro već 1. siječnja 2023. godine – poručio je premijer i dodao da je za ispunjenje toga cilja potrebno je ispuniti mastriškekriterija nominalne konvergencije te provesti reformske mjere Akcijskog plana u području sprječavanja pranja novca, poslovnog okruženja, upravljanja u javnom sektoru i pravosuđa.

Drugi važan zadatak tijekom boravka u ERM II je provedba “Changeover plana” odnosno Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom.

– Ovaj plan je strateški dokument koji opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom – pojasnio je predsjednik Vlade dodao kako on postavlja temeljne procese zamjene poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti i konvertiranje depozita i kredita.

Premijer Plenković istaknuo je pritom da je temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene zaštita potrošača što podrazumijeva zamjenu kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, te uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena.

S obzirom da je proces zamjene kune u euro složen i tehnički zahtjevan, Nacionalni plan ustrojit će ukupno šest koordinacijskih odbora: za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te za komunikaciju.

Svaki od tih koordinacijskih odbora izradit će i provesti detaljan akcijski plan u svom području.

Predsjednik Vlade kazao je da će stožernu ulogu u procesu zamjene imati Nacionalno vijeće za uvođenje eura, a sam nadzor procesa na operativnoj razini i usklađivanje rada koordinacijskih odbora će voditi Upravljački odbor, u kojem će biti predstavnici Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.

– Cilj je da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine – istaknuo je premijer.

Kako bi istaknuo prednosti uvođenja eura, premijer Plenković naveo je kakva bi bila situacija da je Hrvatska u eurozoni sada, u trenucima ove neviđene krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

– Da je Hrvatska sada u eurozoni, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao i ne bi imali rizik valutne krize. Mjenjački troškovi zamjene kuna u euro bi nestali. Imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa. Poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik – rekao je premijer.

Dodao je kako je već sama činjenica priprema za ulazak u ERM II znatno pridonijela zadržavanju Hrvatske na sadašnjem investicijskom kreditnom rejtingu i u okolnostima ove krize. Ulaskom u euro područje Hrvatska će brže rasti na ljestvici kreditnoga rejtinga.

Nadalje, bilo bi nam na raspolaganju i financiranje u kriznim situacijama putem Europskoga stabilizacijskog mehanizma, koji omogućuje zajmove za članice eurozone, a kapacitet mu je 500 milijardi eura.

U tim bi okolnostima, naveo je premijer, Hrvatska imala na raspolaganju 1,1 milijardu eura, a imali bismo i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala.

– Činjenica da smo ušli u ERM II za Hrvatsku je dodatna legitimacija i zasigurno pozitivna okolnost kada nas gledaju različite institucije na međunarodnoj razini – zaključio je predsjednik Vlade.

I.B.