Inflacija 0,2% u prvih jedanaest mjeseci

Foto: Pixabay

I prije ovogodišnje krize koja je poremetila i stranu ponude i stranu potražnje, inflacija potrošačkih cijena bila je relativno niska i bez većih oscilacija. U proteklih je deset godina raspon prosječne godišnje inflacije potrošačkih cijena iznosio 4,5 postotnih bodova (od najnižih -1,1% 2016. godine do najviših 3,4% 2012. godine). 

U ovogodišnjim izvanrednim gospodarskim okolnostima, inflacija potrošačkih cijena nije snižena u mjeri koliko je ostvaren pad osobne potrošnje (potražnje).

Naime, u prvih jedanaest mjeseci inflacija je ostvarena na razini od 0,2% što je samo 0,6 postotnih bodova manje nego prošle godine, iako je od travnja vidljivo deflacijsko kretanje cijena, usporedno sa zdravstvenom krizom.

Štoviše, od osam mjeseci u razdoblju od travnja do studenoga, u svima je ostvaren godišnji pad cijena (osim rujna kada su cijene stagnirale), a godišnja je inflacija u cijelom tom razdoblju iznosila blagih -0,2%. Takav blagi pad tijekom osam mjeseci nije bio dovoljan da anulira rast u prva tri mjeseca (1,4%) te je prosječni godišnji rast potrošačkih cijena u prvih jedanaest mjeseci ostao u zoni rasta (0,2%).

Osnovni deflatorni pritisci ove su godine proizlazili iz cijena naftnih derivata odnosno pada globalnih cijena nafte koji se prelio na domaće tržište, dok su inflatorni pritisci proizlazili iz cijena hrane i usluga. Među uslugama po rastu cijena se izdvajaju usluge frizerskih salona, poštanske usluge, usluge sporta i rekreacije, ali i ugostiteljske usluge (koje su se suočile s većim padom prometa i potražnje).

Mali utjecaj velikog pada potrošnje na cijene pokazuje i temeljna inflacija koja je bila viša od ukupne inflacije te viša nego prošle godine (1,2% prema 1,0%). To se može objasniti time da usporenje potražnje nije bilo povezano uz raspoloživi dohodak nego uz fizičko ograničenje potrošnje (zabrana rada dijela trgovina u proljeće, ograničenje broja kupaca, kao i zdravstveni aspekt) te nisku razinu potrošačkoga optimizma i veću sklonost štednji nego potrošnji zbog neizvjesne kratkoročne budućnosti. Istodobno, na ponudu je negativni utjecaj imao pad uvoza (-9,7%).

Dakle, iako će ove godine pad gospodarske aktivnosti biti izvanredno snažan (oko 9%) pri čemu će promet u trgovini na malo odnosno osobna potrošnja pasti za oko 7%, godišnji rast potrošačkih cijena ostat će ipak u pozitivnoj zoni (+0,2%), predviđa Hrvatska gospodarska komora.

I.B.