Preminuo je istaknuti povjesničar Dubrovačke Republike

Photo: Stipan Ujdur

DUBROVNIK – Preminuo je prof. emer. dr. sc. Bariša Krekić, istaknuti povjesničar Dubrovačke Republike.

Prof. emer. dr. sc. Bariša Krekić (1928.-2021.) bio je nedvojbeno jedan od najistaknutijih suvremenih povjesničara Dubrovnika, ali i iznimno utjecajan istraživač predmodernog Mediterana i jugoistočne Europe. Ovaj istinski doajen dubrovačke historiografije, emeritus na Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA), bavio se vrlo raznolikim temama koje sežu od gospodarske i društvene povijesti sve do povijesti politike, kulture i svakodnevice.

Za njegove radove posvećene povijesti Dubrovnika, Bosne, Venecije i Levanta tijekom kasnog srednjeg vijeka i renesanse karakteristična je utemeljenost na opsežnom arhivskom materijalu, stilska i metodološka jasnoća te izrazit komparatistički pristup. Također, za njegov opus karakteristično je nadilaženje tradicionalnog fokusa na političku povijest Dubrovnika i otvaranje temama iz društvene i gospodarske povijesti, ali i povijesti žena i svakodnevice.

Uz značajan doprinos poznavanju kasnosrednjovjekovnog Dubrovnika, treba posebno naglasiti ulogu prof. Krekića u „internacionalizaciji“ dubrovačkih tema. Naime, desetljećima objavljujući o Dubrovačkoj Republici u najuglednijim međunarodnim publikacijama, prof. Krekić učinio je više od bilo kojeg suvremenog istraživača na promociji dubrovačkih studija u međunarodnoj znanosti.

Rođen u Dubrovniku, profesor Krekić studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je i doktorirao s temom „Dubrovnik i Levant (1280-1460).“ Od 1951. zaposlen je u Bizantološkom institutu SANU, a potom od 1956. kao asistent i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Od 1970. je redoviti profesor na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu, gdje je svojevremeno ravnao „Centrom za ruske i istočnoeuropske studije.“

Kao gostujući profesor i istraživač boravio je na nizu uglednih međunarodnih institucija poput Sveučilišta Stanford, Centra za bizantološke studije Harvardova sveučilišta u Washingtonu Dumbarton Oaks ili Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti. Najvažnija djela prof. Krekića su: Dubrovnik (Raguse) et le Levant (1961), knjiga posvećena vezama srednjovjekovnog Dubrovnika i Levanta, u kojoj su donesene regeste brojnih dokumenata; Dubrovnik in the 14th & 15th Centuries (1972), sinteza dubrovačke povijesti u kasnom srednjem vijeku koja, za razliku od svih prethodnih, iscrpno obrađuje ne samo političke, nego i gospodarske i društvene teme; zbornici Dubrovnik, Italy and the Balkans (1980) i Dubrovnik, a Mediterranean Urban Society (1997) u kojima su sabrane studije o dubrovačkoj trgovini, društvu i patricijatu tijekom kasnog srednjeg i ranog novog vijeka; konačno, knjiga Unequal rivals (2007) koja nudi pregled gospodarskih, kulturnih i političkih veza Dubrovnika i Venecije u srednjovjekovnom razdoblju.

Unatoč međunarodne karijere, prof. Krekić bio je snažno prisutan u hrvatskoj historiografiji, a osobito su intenzivne bile njegove veze s dubrovačkim znanstvenicima i institucijama. Uz angažman u organizaciji poslijediplomskih studija Interuniverzitetskoga centra u Dubrovniku, posebno trajnu suradnju ostvario je sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. U zavodskim časopisima Anali i Dubrovnik Annals tijekom nekoliko desetljeća objavio je niz važnih studija, a u izdanju Zavoda izašla je i njegova posljednja knjiga Unequal rivals. Treba također istaknuti da je 2015. godine prof. Krekić Zavodu velikodušno donirao preko tristo vrijednih knjiga iz svoje biblioteke, stavivši ih na raspolaganje istraživačima dubrovačke i mediteranske prošlosti.

Sve u svemu, iako je većinu svoje karijere i znanstvenog djelovanja proveo u inozemstvu, profesor Krekić zapravo je vrlo prepoznatljiva figura dubrovačke tradicije. Radi se o jednom od mnogih sjajnih znanstvenika koji su stekli svjetski glas, ali zadržali duboku povezanost sa svojim gradom. Bez ikakvog pretjerivanja, može se reći da nas je napustio jedan od velikih ambasadora Dubrovnika, javlja Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Lovro Kunčević

Vaš komentar