Svi savjeti o gnojidbi maslina nakon berbe

Foto: Boris Kačan

Berba maslina je gotova. Neki maslinari zadovoljno trljaju ruke jer su zadovoljni urodom plodova i kvalitetom djevičanskog maslinovog ulja, a neki se pitaju gdje su pogriješili, odnosno što su mogli napraviti bolje. Sad, odmah nakon berbe, trenutak je za djelovanje da se greške od prošlih godina ne ponove u idućoj godini.

Stručni suradnik Maslinara dr.sc. Marin Krapac pojašnjava je  li dobro gnojiti masline nakon berbe i kojim točno preparatima

Nakon berbe provodi se jesenska gnojidba maslina, i to gnojivima koja sadrže viši udio fosfora i kalija 

Nakon berbe potrebno je provesti tretiranje sredstvima koji imaju dezinfekcijski učinak na stablima maslina. U tu svrhu uglavnom se koriste fungicidi koji sadrže bakar

Osim kalija prema istraživanju španjolskih znanstvenika pozitivan učinak na smanjenje bolesti paunovo oko ima gnojidba silicijem

U jesen se ne provodi gnojidba dušikom, zato što dušik utječe na sporije odrvenjavanje izboja te oni dulje ostaju zeleni i osjetljiviji na smrzavanje

U područjima gdje ne postoji opasnost od duljih vremenskih perioda s temperaturama ispod ništice, rezidba se može provoditi tijekom cijele godine

Bakar nakon berbe

Nakon berbe potrebno je provesti tretiranje sredstvima koji imaju dezinfekcijski učinak na stablima maslina. U tu svrhu uglavnom se koriste fungicidi koji sadrže bakar. Osim primjene fungicida moguće je folijarno tretiranje (putem lista) gnojivima ili fitostimulatorima koji u sebi sadrže bakar. Na ovaj način se uz gnojidbu ili ojačavanje biljke provodi i zaštita maslina od gljivičnih ili bakterijskih bolesti, poput paunovog oka (Spilocaea oleagina) ili raka masline (Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi).

Osim primjene fungicida nakon berbe provodi se jesenska gnojidba maslina, i to gnojivima koja sadrže viši udio fosfora (P) i kalija (K). Ova dva makroelementa slabo su pokretna u tlu te njihova primjena u jesen omogućava bolju topivost gnojiva i prodiranje u zonu korijenovog sustava (rizosfere) masline gdje korijen usvaja hranjiva u vodenoj otopini. Prema nekim istraživanjima, nedostatak kalija pogoduje razvoju bolesti paunovo oko, a ukoliko se gnojidba kalijem provodi folijarno (preko lista) bolje je ovu gnojidbu učiniti početkom proljeća kada su na stablu masline prisutni mladi listovi, jer oni bolje usvajaju kalij od starijih listova. Kalij je bitan makroelement za sintezu ugljikohidrata u biljci te utječe na nakupljanje ulja. 

Osim kalija prema istraživanju španjolskih znanstvenika pozitivan učinak na smanjenje bolesti paunovo oko ima gnojidba silicijem, a učinak gnojidbe silicijem ovisi i o sorti te načinu primjene. Tako je zabilježen veći učinak kod umjereno osjetljive sorte ‘Arbequina’ u odnosu na osjetljivu sortu ‘Picual’ te bolja učinkovitost silicija ukoliko je primijenjen fertirigacijom (putem sustava za navodnjavanje) nego folijarno (preko lista).

Peletirana gnojiva

Tijekom jeseni može se provesti i gnojidba peletiranim organskim gnojivima jer više količine oborina i niže temperature omogućavaju raspadanje peleta te pristupačnost biljnih hranjiva.

U jesen se ne provodi gnojidba dušikom, a više je razloga za izostavljanje ove gnojidbe. Gnojidba dušikom utječe na sporije odrvenjavanje izboja te oni dulje ostaju zeleni i osjetljiviji na smrzavanje. Tijekom jeseni i zime obično je viša količina oborina koja utječe na veće ispiranje dušika i gubitak iz zone rizosfere, gdje ga stablo masline usvaja korijenovim sustavom, a i maslina manje dušika usvaja i iskorištava tijekom jesensko-zimskog perioda. Najveće potrebe masline za dušikom su u proljeće i tijekom ljeta, jer ga biljka iskorištava za vegetativni (rast izboja i listova) porast. 

Ukoliko se gnojidba dušikom provodi tijekom jeseni i zime, biljno tkivo je mekše i osjetljivije na ispucavanje, a kroz rane u maslinu može ući bakterija Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi koja uzrokuje rak masline. Osim navedenih negativnih učinaka jesenske gnojidbe dušikom na stablo masline, negativan je utjecaj i na okoliš. Naime, dušik se slabo veže u tlu te se uslijed jesensko-zimskih oborina brzo ispire iz tla i onečišćuje podzemne vode, a učestalo ispiranje dušika i povećanje njegove koncentracije u vodenim sustavima dovodi do eutrofikacije. Osim ovog ekološkog učinka negativan je i ekonomski učinak, jer primijenjena jesenska gnojidba dušikom nije polučila željene rezultate. 

Rezidba da ili ne?

Neki maslinari tijekom ili ubrzo nakon berbe provode rezidbu stabala. Rezidba produljuje vegetaciju, odnosno nakon rezidbe započinje vegetativni porast, a ukoliko nastupi hladni period s niskim zimskim temperaturama zeljasti, neodrvenjeli, izboji mogu smrznuti. 

Zbog toga se u hladnijim područjima ne preporuča jesenska rezidba, iako posljednjih godina svjedočimo izostanku niskih zimskih temperatura. U područjima gdje ne postoji opasnost od duljih vremenskih perioda s temperaturama ispod ništice, rezidba se može provoditi tijekom cijele godine. Sanitarna rezidba (rezidba bolesnih i oštećenih grana) može se provoditi uvijek i u svim područjima, jer je cilj ove rezidbe ukloniti zaražene i oštećene dijelove krošnje masline. 

U maslinicima gdje su stabla maslina visoka (tri i više metara) rezidbom tijekom berbe se uklanjaju previsoke grane i plodovi maslina beru s odrezanih grana na tlu. Na ovaj se način sprečavaju ozljede berača uslijed pada sa stabla masline, koje na žalost, tijekom berbe nisu rijetkost. Niža stabla maslina omogućavaju lakšu berbu, jednostavnije i sigurnije provođenje rezidbe te učinkovitiju primjenu sredstava za zaštitu bilja. Zbog toga je potrebno previsoka stabla maslina rezidbom skratiti te omogućiti provođenje svih agro- i pomotehničkih zahvata s tla.

Prilog donosimo u suradnji sa časopisom Maslinar.

PROČITAJTE JOŠ:

MASLINARI, OPREZ! Freza hrani korove