Vransko jezero i ušće Neretve – Zaštićena močvarna područja uz Jadran

Foto: Youtube / Screenshot

Svake godine, 2. veljače diljem svijeta obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa! Ove godine obilježava se i jubilarna pedeseta godišnjica od potpisivanja popularno zvane „Ramsarske konvencije“.

Zašto se obilježava Svjetski dan vlažnih staništa?

Davne 1971. godine na taj je danu iranskom gradu Ramsaru potpisana „Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti“. Plod je to zajedničkog rada uključenih država, raznih institucija i nevladinih organizacija, a iako je prvotno naglasak stavljen na zaštitu močvarnih područja kao važnih staništa za ptice močvarice, širi cilj bio je izraziti općenitu zabrinutost radi ubrzanog nestajanja i degradacije vlažnih staništa diljem svijeta.

Ramsarska konvencija predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa. Trenutno broji 171 zemlju potpisnicu, a od 25. lipnja 1991. godine i Republika Hrvatska je njezin dio. Time smo preuzeli obvezu očuvanja vlažnih staništa na vlastitom teritoriju, njihovo održivo korištenje i valoriziranje te aktivno uključivanje hrvatskih područja u svjetsku mrežu zaštite vlažnih staništa. Jedan od načina umrežavanja je i predlaganje i proglašavanje vlažnih staništa od međunarodne važnosti i upisivanje tih područja na Ramsarsku listu na kojoj se trenutno nalazi 2414 vlažnih staništa (zaštićenih područja) raspoređenih na svim kontinentima izuzev Antarktike s ukupnom površinom od 254.543.972 ha. Hrvatska trenutno ima pet ramsarskih područja – to su Park prirode Kopački rit, Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Vransko jezero, posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka kod Jastrebarskog te donji dio toka rijeke Neretve.

Foto: Boris Kačan

Što su vlažna staništa?

Ukratko, to su dijelovi krajolika koje karakterizira prisutnost vode – slatke, slane ili boćate. Voda je kod vlažnih staništa glavni pokretač svih bioloških i fizikalno – kemijskih procesa.

Konvencija se temelji na širem definiranju vlažnih staništa, pa se tako u ramsarska vlažna staništa ubrajaju razna slatkovodna ili boćata prirodna staništa poput jezera, rijeka, ušća rijeka, podzemnih vodonosnika, močvara, vlažnih travnjaka, pustinjskih oaza, cretova i tresetišta i ostalih. Tu se ubrajaju i antropogena staništa poput ribnjaka, rižinih polja, rezervoara pitke vode i solana. Čak se i livade morskih cvjetnica, koraljni grebeni i mikrostaništa unutar speleoloških objekata smatraju vlažnim staništima.

Park prirode Vransko jezero

I ove godine nastavljaju suradnju sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru te će se učenicima održati virtualna i terenska predavanja na temu vlažnih staništa, njihovog značaja te bogate bioraznolikosti s naglaskom na ptice, a učenici će izrađivati ilustracije različitih vrsta ptica koje će se predstaviti na virtualnoj izložbi na mrežnim stranicama Parka. Za učenike osnovnih škola će se organizirati već tradicionalni 9. “Maskenbal ptica” te će učenici od 1. do 4. razreda lokalnih osnovnih škola izrađivati maske ptica močvarica, a radovi će se predstaviti na mrežnim stranicama Parka.

Premijerno će se prikazati i promotivni video Parka “Park prirode Vransko jezero: mjesto gdje se ptice uvijek vraćaju”, a 6. veljače će za sve posjetitelje biti organizirano besplatno promatranje ptica. Promotivni video, virtualne izložbe kao i sve informacije o ovogodišnjem obilježavanju Dana vlažnih staništa u Parku prirode Vransko jezero dostupni su OVDJE.

Posebni ihtiološko-ornitološki rezervat – Jugoistočni dio delte rijeke Neretve (Ušće Neretve)

Ušće rijeke Neretve s lagunom Parila predstavlja područje velike raznolikosti vrsta i staništa. Očuvane obalne lagune te prostrane muljevite i pješčane plićine dominiraju ovim prostorom. Ta staništa značajna su za zimovanje i selidbu ptica močvarica, mrijest, ishranu i razvoj riblje mlađi te razvoj velikog broja biljnih zajednica, od kojih se ističu tršćaci i biljke prilagođene životu u uvjetima visoke koncentracije soli (halofiti).

Vlada Republike Hrvatske donijela je 20. kolovoza 2020. Odluku o proglašavanju posebnih rezervata “Modro oko i Jezero Desne”, “Ušće Neretve” i “Kuti.

Posebni ornitološki rezervat »Modro oko i jezero Desne« obuhvaća djelomično potopljenu kršku depresiju na desnoj obali Neretve s jezerima Modro oko i Desne s okolnim tršćacima. Posebni ornitološki rezervat »Modro oko i jezero Desne« jedno je od reprezentativnih močvarnih ekosustava na području delte Neretve osobito značajnom zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.

Ušće Neretve / Foto: Boris Kačan

Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat »Ušće Neretve« sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajobraz na ušću Neretve, obuhvaćajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Uključuje veliku površinu s caklenjačom (Salicornia), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uvjetima visoke koncentracije soli na samom ulazu rijeke Neretve u more, okolnim pličinama i lagunama kao što je uvala Galičak na desnom zaobalju rijeke s okolnim obalnim područjem koje je važno za gniježđenje ptica te jezero Parila s lijeve strane ušća koje je značajno kao odmorište i hranilište za selidbu i zimovanje brojnih vrsta ptica. Rezervat obuhvaća i uvalu Blace s bogato razvijenom zajednicom biljke caklenjača. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mrijest brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja riba i rakova za akvatorij srednje Dalmacije.

Posebni ornitološki rezervat »Kuti« obuhvaća jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero. Na području rezervata razvijena su raznolika močvarna staništa te je ovo područje posebno značajno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica i populacije ptica koje migriraju Jadranskim seobenim putem.

U posebnim rezervatima iz članka 1. ove Uredbe zabranjen je lov, a u Posebnom ornitološko-ihtiološkom rezervatu »Ušće Neretve« i ribolov.

D.G.