INDIJSKE LAĐICE Jedinstvene morske životinje

Indijska lađica, odnosno nautilus, je skupina životinja koja je u prošlosti bila brojna i široko rasprostanjena, ali danas obuhvaća tek oko pet vrsta koje obitavaju u tropskim vodama u Indijskom i južnom Tihom oceanu. Od njih najpoznatija je Nautilus pompilius. Ove vrste se smatraju živim fosilima, jer su ostale nepromijenjene stotinama milijuna godina.

Indijske lađice su glavonošci, što znači da su srodne sipama, lignjama i hobotnicama, ali se od njih značajno razlikuju. Najvidljivija razlika je njihova kućica. Na prvi pogled nalikuje puževoj kućici, ali za razliku od puževih kućica koje se zavijaju u lijevu ili desnu stranu, kućica indijske lađice se zavija u ravnini prema središtu i oblikuje pravilnu logaritamsku spiralu.

Kućica je podijeljena na niz komora koje se smanjuju prema unutrašnjosti. Sama životinja obitava u vanjskoj, najvećoj komori. Ostale komore su povezane sifom, tankom cjevčicom pomoću koje indijska lađica regulira svoju plovnost tako što puni komore tekućinom ili plinom. Tijekom dana smanjuju svoju plovnost i obitavaju u tami, na dubinama od oko 700 metara, a tijekom noći plutaju do plićih koraljnih grebena gdje traže hranu.

Hrane se uglavnom uginulim rakovima i ribama, ali ponekad love i žive rakove. Pri tome se koriste svojim tentakulama kojih mogu imati 90-100. Za razliku od tentakula kod drugih glavonožaca, nemaju pipke, ali imaju male grbice koje im pomažu da čvrsto prihvate plijen.

Mogu živjeti 15-20 godina, što ih svrstava među najdugovječnije glavonošce. Mrijeste se u parovima u toplim tropskim vodama, s unutarnjom oplodnjom. Ženka polaže između 10 i 20 jaja svake godine, uglavnom jedno po jedno u dugotrajnom procesu koji može potrajati cijelu godinu. Može potrajati i još do godinu dana dok se jaja izvale.

Dorotea Lasić, studentica druge godine diplomskog studija Marikulture Sveučilišta u Dubrovniku

Iz serijala članaka napisanih u suradnji sa studentima i profesorima studija Marikulture Sveučilišta u Dubrovniku

PROČITAJTE JOŠ:

KORALJNI GREBENI Ekosustavi za sebe