LNG brodovi s ukapljenim plinom umjesto u Omišalj otišli u – Aziju

Foto: Brodovi u Rijeci / Facebook

OMIŠALJ – Isporuke brodovima naprasno su obustavljene zbog naglog povećanja cijene ukapljenog prirodnog plina na azijskom tržištu i preusmjeravanja tereta uglavnom prema Kini, Južnoj Koreji i Japanu.

Nakon što je terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku započeo komercijalni rad, već prvog dana ove godine, dolaskom prvog broda s teretom ukapljenog prirodnog plina, isporuke brodovima naprasno su obustavljene zbog naglog povećanja cijene ukapljenog prirodnog plina na azijskom tržištu i preusmjeravanja tereta uglavnom prema Kini, Južnoj Koreji i Japanu, piše Novi list

Sam LNG terminal, odnosno tvrtka LNG Hrvatska, prema riječima direktora Hrvoja Krhena, zbog toga ne bi trebala pretrpjeti veće financijske štete jer sa zakupcima kapaciteta terminala ima ugovor po sistemu “puno za prazno”.

Značajnije gubitke ne bi trebao imati ni Plinacro, državni operater plinskog transportnog sustava, uslijed gubitka transportnih naknada prema krajnjim kupcima, većinom na mađarskom tržištu.

Komercijalni rad terminala od 1. siječnja započeo je točno prema planu, kada je LNG tanker »Tristar Ruby« s teretom od 143 tisuće kubnih metara prirodnog plina za mađarsko tržište pristao u Omišalj.

Premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić najavili su koncem prošlog mjeseca, prigodom svečanog puštanja u rad terminala, kako će najveća dobit od LNG terminala biti pad cijene prirodnog plina na hrvatskom tržištu, no upitno je kako će se i kada te najave ostvariti ako ukapljeni plin na terminal – ne dolazi.

Planirana dinamika dolaska brodova s prirodnim plinom bila je otprilike jedan brod sličnog kapaciteta svaka dva tjedna, no nakon »Tristar Rubyja« koji je plin dovezao iz SAD-a, niti jedan brod do sad nije doplovio u Omišalj.

Do sad su trebala stići tri, dva za mađarski MVM te jedan s teretom plina za HEP, ali su preusmjereni na azijsko tržište, gdje cijene ukapljenog prirodnog plina u zadnjih mjesec dana, uslijed niskih temperatura i polaganog oporavka od COVID-krize, dramatično rastu pa uvelike nadmašuju cijene u Europi, zbog čega se prodavateljima isplati čak i plaćati penale europskim kupcima, ako je tako predviđeno kupoprodajnim ugovorom, a plin prodati na Dalekom istoku.

Foto: Vlada RH

I inače su tržišta Japana, Kine i Južne Koreje najpoželjnija za izvoznike LNG-a jer su tamo cijene gotovo uvijek više nego u ostatku svijeta, a sada je to još više došlo do izražaja.

U sadašnjoj situaciji, prvi idući brod s ukapljenim prirodnim plinom u Omišlju se, prema Krhenovim riječima, očekuje “tijekom veljače”, mada direktor LNG Hrvatske nije sa sigurnošću mogao potvrditi kojeg datuma, kao ni hoće li i taj brod uistinu stići na hrvatski LNG terminal.

– Dolazak broda je planiran u veljači. Hoće li stići ili ne, ovisi o prodavatelju i kupcu plina. LNG Hrvatska ne bavi se kupoprodajom plina, nego pruža uslugu uplinjavanja i isporuke u plinski opskrbni sustav – kaže Krhen.

– Zakupljeni kapacitet plaća se prema reguliranoj, određenoj tarifi i sukladno ugovoru, bez obzira iskoristi li zakupac taj kapacitet ili ne. Odstupanja od predviđenog plana dolazaka brodova s teretom ukapljenog prirodnog plina neće imati negativan financijski učinak za poslovanje terminala.

U tome i jest smisao regulirane djelatnosti poput LNG terminala, kojemu visinu tarifa određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija, jer niti u slučaju povećane potražnje i cijena, a time i opskrbe na hrvatskom i tržištu okolnih zemalja, mi ne bismo smjeli podizati tarife našim zakupcima, kaže Krhen koji smatra kako bi se ritam dolazaka brodova s plinom trebao stabilizirati koncem veljače ili početkom ožujka.

Sličan odgovor, iako neslužbeno, Novom listu stiže i od Plinacroa, od sugovornika koji kaže kako i ta tvrtka ima aranžman »puno za prazno«, odnosno ugovoren zakup i cijene zakupa, bez obzira na to hoće li se kapaciteti iskoristiti ili ne.

Stručnjaci za energetiku kažu kako sve ovisi o detaljima ugovora između Plinacroa i trgovaca plinom, a Plinacro bi u svemu mogao i zaraditi na transportu zamjenskih količina plina, mahom iz Rusije, koje stižu plinovodima, naplatom naknada za korištenje interkonekcija između Hrvatske i susjednih zemalja.

Na šteti bi eventualno mogao biti HEP kao kupac kojemu nije isporučen plin, no i iz ove državne tvrtke kažu kako su osigurane zamjenske količine plina i da nema financijske štete jer je zamjenski plin osiguran pod istim financijskim uvjetima.

Inače, HEP je planirao ukupno pet isporuka ukapljenog prirodnog plina preko LNG terminala u Omišlju u ovoj plinskoj godini koja traje do kraja rujna.

PROČITAJTE JOŠ:

U OMIŠALJ NE STIŽU DOGOVORENI TANKERI Iz LNG Hrvatska potvrdili, ali odbili komentirati razloge nedolaska

PLENKOVIĆ NA OTVARANJU LNG TERMINALA: “Povijesni trenutak koji mijenja položaj Hrvatske na energetskoj karti Europe”