GRUBA RAČUNICA Evo koliko Hrvatska gubi svakim nedolaskom tankera u LNG terminal Omišalj

Foto: HRT / Screenshot

OMIŠALJ – Gruba kalkulacija koju u suradnji s pomorskim stručnjacima, pokazala je da hrvatsko gospodarstvo gubi oko 200 tisuća eura, odnosno oko milijun i pol kuna sa svakim nedolaskom broda s ukapljenim prirodnim plinom na LNG terminal u Omišlju, piše Novi list

Na omišaljski terminal do sad su, od početka komercijalnog rada, trebala stići četiri broda s teretom ukapljenog prirodnog plina, ali je stigao samo jedan, Tristar Ruby, s plinom iz Sjedinjenih Američkih Država, dok su ostala tri preusmjerena na azijska tržišta, gdje cijena LNG-a postiže rekordne vrijednosti u zadnje vrijeme. Od tri preusmjerena broda, dva su trebala dovesti plin za mađarsko tržište, a jedan za Hrvatsku elektroprivredu (HEP).

Prema izjavama čelnih ljudi LNG Hrvatske, tvrtke koja upravlja LNG terminalom, Plinacroa, hrvatskog operatera transportnog plinskog sustava i HEP-a kao kupca kojemu nije isporučen ukapljeni prirodni plin, niti jedna od te tri tvrtke u državnom vlasništvu, zbog nedolaska triju brodova s plinom nije ostvarila gubitke. LNG Hrvatska i Plinacro zbog toga što sa zakupcima kapaciteta imaju ugovore “puno za prazno”, odnosno zakupci im plaćaju ugovorene tarife, bez obzira prekrcavaju li plin preko terminala i distribuiraju li putem Plinacrovih plinovoda ili ne, a HEP zbog toga što im je prodavatelj plina osigurao zamjenske količine plina po istoj cijeni koja je bila ugovorena za ukapljeni prirodni plin.

Svaki dolazak broda s ukapljenim prirodnim plinom, međutim, veže niz djelatnosti koje su ostale bez predviđenih prihoda zbog nedolaska brodova na hrvatski LNG terminal. Kao i kod svakog drugog broda koji uplovljava u hrvatske luke, i u slučaju LNG tankera uključene su naknade za sigurnost plovidbe, naknade za remorkere, lučke pilote, agente i niz drugih usluga koje brodovima i posadi pruža čitav niz tvrtki u državnom i privatnom vlasništvu, a koje se naplaćuju po različitim kriterijima, poput veličine i vrste broda, vrste i dužine trajanja usluge i slično.

Izračun gubitka državnih i privatnih tvrtki bazirali smo na brodu koji bi idući trebao uploviti u Omišalj u drugoj polovici veljače, LNG tankeru Castillo de Caldelas španjolskog brodara, premda nitko od uključenih nije siguran hoće li brod doista stići na LNG terminal ili će, zbog visokih cijena LNG-a na azijskim tržištima, i on biti preusmjeren prema Kini, Koreji ili Japanu.

Riječ je o brodu za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, od 126 tisuća bruto-tona koji bi samo na ime naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe, takozvanu svjetlarinu, državnoj trvrtki Plovput koja održava svjetionike i plovne puteve, trebao platiti 0,49 eura po bruto toni, odnosno ukupno oko 61,5 tisuća eura, samo za plovidbu Jadranom do Omišlja.

Osim ovog fiksnog troška za brod ove veličine i vrste, svaki LNG tanker koji dolazi u Omišalj obavezno koristi uslugu remorkera tvrtke JPS koja ima koncesiju za obavljanje ove usluge na LNG terminalu, pri čemu za svako uplovljavanje i isplovljavanje koristi usluge četiri remorkera što, prema važećim tarifama, stoji oko 125 tisuća eura.

Prilikom prekrcaja ukapljenog prirodnog plina s LNG tankera na FSRU brod, LNG Hrvatska obavezna je i prisutnost protupožarnog remorkera, po cijeni od oko 800 eura po satu, a ako uzmemo da prekrcaj traje dva dana, dolazimo do još gotovo 40 tisuća eura izgubljenih zbog nedolaska broda.

Ova tri najveća izdatka za svaki brod slične veličine koji dolazi u Omišalj, ukupno iznose oko 220 tisuća eura, čemu treba pribrojiti i deset do petnaest tisuća eura troškova ostalih usluga, poput agenta, odvoza smeća, opskrbe broda i slično. Izgubljena dobit može biti i veća, s obzirom na čitav niz usluga koje brod i posada mogu ili ne moraju zatražiti, piše Novi list

Marinko Glavan

PROČITAJTE JOŠ:

U OMIŠALJ NE STIŽU DOGOVORENI TANKERI Iz LNG Hrvatska potvrdili, ali odbili komentirati razloge nedolaska