Samo 6 posto Jadrana zaštićeno, taj broj mora peterostruko rasti

Foto: Boris Kačan

Unija gospodarskih komora regije Veneto (Unioncamere del Veneto) i Hrvatska gospodarska komora organizirale su dvodnevni okrugli stol u okviru projekta InnovaMare. Danas su u fokusu bili kreatori politika koji su raspravljali o strateškim temama za plavo gospodarstvo s osvrtom na nedavno izvješće Odbora misije EU Zdravi oceani, mora, obalne i unutarnje vode.

Voditelj Odjela za inovacijski sustav HGK Mateo Ivanac istaknuo je kako je potrebna koordinacija svih dionika koji se bave inovativnim načinima zaštitom mora te da je upravo zato i osmišljen projekt InnovaMare.

– Zbog razvoja inovativnog ekosustava moramo znati ulogu kreatora politike jer je bez njih privatnom sektoru nemoguće razvijati održiv sustav koji će pozitivno utjecati na onečišćenje mora. Zato je ovaj okrugli stol važan. Nadam se da ćemo po završetku svi biti nešto pametniji i da će nam biti jasnije kako u praksi primijeniti modalitete sprečavanja onečišćenja mora – kazao je Ivanac. 

81 posto staništa i 63 posto vrsta u europskim staništima nisu u dobrom stanju

Roberto Crosta, generalni tajnik Unije gospodarskih komora regije Veneto, naglasio je da je glavni cilj stvoriti zajednički sustav za nadzor mora.

– Cilj nam je održivost, to je trenutno aktualna tema na europskoj i nacionalnim razinama, a ujedno je i tema budućnosti koja će se proširiti na cijeli svijet. Promjena sustava i suradnja svih dionika kroz inovacije za očuvanje okoliša smanjit će onečišćenje. Ključna je suradnja javnog i privatnog sektora, ona mora biti u fokusu ovog projekta ako želimo stvoriti dobre prakse koje će se proširiti po cijelom svijetu – rekao je Crosta. 

Ranjivost morskih staništa i uloga plave ekonomije prepoznata je i u politikama EU-a, o čemu su konkretnije govorili Vedran Nikolić iz Glavne uprave za okoliš Europske Komisije i Eleni Hatziyanni iz Glavne uprave EK za pomorstvo i ribarstvo. Upozorili su da su morska staništa vrlo složeni i krhki ekosustavi, osjetljivi na zagađenje, pretjerani ribolov i druge ljudske aktivnosti koje ometaju njihovu održivost. 

Nikolić je pojasnio da 81 posto staništa i 63 posto vrsta u europskim staništima nisu u dobrom stanju, a još je gore u morskim staništima, naročito u Mediteranu.

– To jasno pokazuje da smo u krizi bioraznolikosti, odnosno u klimatskoj krizi koja traži hitno djelovanje. Time se bavi EU Strategija o bioraznolikosti do 2030. koja je i jedan od stupova europskog Green Deala. Glavni ciljevi su zaštita 30 posto mora i stroga zaštita barem trećine pomorskih staništa. Trenutno je samo 6 posto strogo zaštićenih područja Jadrana, većinom s hrvatske strane, ali taj postotak mora rasti barem za pet puta kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Ne zanima nas zaštita koja je mrtvo slovo na papiru, već praksa, a za to će nam trebati inovacije i nove tehnologije. Imamo ambiciozne planove i za njihovu realizaciju će nam trebati suradnja svih uključenih strana – poručio je Nikolić, a Hatziyanni je dodala da bi razvoj novih tehnologija Hrvatskoj mogao donijeti rast udjela plavog gospodarstva u BDV-u zemlje s 10-ak na 18 posto. 

“Parametri zagađenja ljeti se na hrvatskoj obali udvostruče”

Prezentaciju o zagađenju, odnosno zaštiti Jadranskog mora, održao je Neven Cukrov iz Odjela za istraživanje mora i okoliša Strategije Instituta Ruđer Bošković. Naglasio je kako praćenje ključnih pokazatelja zagađenja omogućuje oblikovanje odgovarajućih mjera zaštite i istaknuo da je održivost i dobro ekološko stanje Jadranskog mora povezano sa smanjenjem prisutnosti plastike i mikroplastike, organskih i neorganskih zagađivača te otpadnih voda.

– Neki parametri zagađenja na hrvatskoj obali se udvostruče tijekom ljeta pa moramo biti posebno pažljivi s razvojem turizma – upozorio je Cukrov. 

Drugoga dana Okruglog stola bit će organizirane tematske međusektorske fokusne skupine koje potiču razmjenu najboljih praksi za rješavanje utvrđenih izazova, uključujući predstavnike javnih tijela, akademske zajednice i privatnog sektora.

Inače, projekt InnnovaMare osmišljen je kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Glavni cilj projekta je poboljšati uvjete na strateškoj i operativnoj razini prekogranične suradnje privatnog i znanstvenog sektora, a radi poticanja razvoja novih tehnoloških rješenja i inovacija u području robotike i senzorike. 

D.G.

Vaš komentar