PODZEMNI SVIJET KRŠA Dinarski špiljski cjevaš

Foto: Vedran Jalžić

Dinarski špiljski cjevaš Marifugia cavatica Absolon & Hrabe, 1930 paleoendem je Dinarida. Ta stigobiontska vrsta nastanjuje podzemne slatke vode dinarskog krša od Italije do Albanije i jedini je poznati predstavnik mnogočetinaša, porodice cjevaša Serpulidae, koji živi u podzemlju. Smatra se da je u pliocenu naseljavao jezera na površini zemlje.

Dinarski špiljski cjevaš sesilni je organizam, živi pričvršćen za stijenu (tvrdu podlogu). Oko tijela izgrađuje vapnenu cjevčicu promjera oko 1 mm, dugu do 6 cm. Duž cjevčice proteže se nepravilno nazubljen isprekidani greben s nepravilno razmještenim prstenima. Izvan cjevčice izbacuje perjaste lovke kojima filtrira organsku tvar iz vode. U nepovoljnim uvjetima cijelo tijelo uvuče u cjevčicu i zatvori je poklopčićem (operkulom). Ta mu prilagodba omogućuje preživljavanje za niskih razina podzemne vode i za duljih razdoblja bez vode. Nastanjuje vode čija temperatura varira od 4 do 19 °C. Ovisno o brzini strujanja podzemne vode, živi ili pojedinačno ili u kolonijama. Guste kolonije izgrađuje na mjestima s mirnijim tokom u kojima između vapnenačkih cjevčica žive brojni drugi vodeni špiljski organizmi. Poznato je više od sedamdeset lokaliteta koja naseljava u Hrvatskoj; s izuzetkom kaverne K2 na otoku Braču, svi su vezani za kopno.

Zanimljivo je da naseljava sve lokalitete na kojima su zabilježene i ostale podzemne sesilne (sjedeće) vrste, dinarski špiljski školjkaš Congeria kusceri Bole, 1962 i ogulinska špiljska spužva Eunapius subterraneus Sket i Velikonja, 1984.

M. cavaticau Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. Njezine kolonije jedinstveno su stanište u Nacionalnoj klasifikaciji staništa, H 1.2.1.2. Marifugijske naslage.

Kao sesilnoj vrsti, izravna prijetnja njezinu opstanku je promjena vodnih režima uslijed različitih hidrotehničkih zahvata, kao i različite vrste onečišćenja koje mogu dospjeti u podzemne vode.

U speleoronilačkom istraživanju objekta Jama nasuprot Torku 1998. godine otkriveno je prvo nalazište tog stigobiontnog mnogočetinaša na području NP „Krka“. Dinarski špiljski cjevaš u toj špilji naseljava potopljene sige. Jama nasuprot Torku potopljena je dizanjem razine Visovačkog jezera i rastom sedrene barijere Skradinskog buka. Ronjenjem je dosegnuta dubina od 17 m i potvrđena veza svih triju jezera u jami.

Sponzorirani sadržaj

PROČITAJTE JOŠ:

PODZEMNI SVIJET KRŠA Čovječja ribica

 

Vaš komentar