SVJETOVI OCEANA Europa, Titan i Encelad mogli bi biti povoljniji za podupiranje života od Zemlje!

Unutarnji vodeni oceanski svjetovi poput Saturnovog mjeseca, Encelada, rašireni su u cijelom svemiru. Novo istraživanje sugerira da slojevi kamena i leda mogu zaštititi život unutar takvih oceana, štiteći ga od udara, zračenja i drugih opasnosti - Foto: NASA / JPL-Caltech / Southwest Research Institute

Jedno od najvećih otkrića u planetarnoj znanosti posljednjih 25 godina jest da su svjetovi s oceanima ispod slojeva kamena i leda česti u našem Sunčevom sustavu. Takvi svjetovi uključuju ledene satelite divovskih planeta, poput Europe, Titana i Encelada, te udaljene planete poput Plutona . U izvješću predstavljenom na 52. godišnjoj konferenciji o mjesečevim i planetarnim znanostima ovog tjedna, planetarni znanstvenik iz Southwest Research Instituta u američkoj državi Teksas, S. Alan Stern piše da prevalencija unutarnjih vodenih svjetova u našem Sunčevom sustavu sugerira da oni mogu biti prevladavajući i u drugim sustavima zvijezda, koji uvelike proširuju uvjete za nastanjivost života i biološki opstanak.

Već je dugi niz godina poznato da svjetovi poput Zemlje, s oceanima koji leže na njihovoj površini, moraju boraviti na uskom rasponu od svojih zvijezda kako bi održavali temperature koje čuvaju te oceane. Međutim, unutarnji vodeni svjetovi se nalaze na mnogo širem rasponu udaljenosti od njihovih zvijezda. To uvelike proširuje broj naseljivih svjetova koji bi mogli postojati širom galaksije.

Svjetovi poput Zemlje, s vanjskim oceanima, također su izloženi mnogim vrstama prijetnji životu, od udara asteroida i kometa, preko zvjezdanih bljeskova s ​​opasnim zračenjem, do eksplozija supernove u blizini i još mnogo toga. Sternov članak ističe da su unutarnji vodeni svjetovi nepropusni za takve prijetnje jer su njihovi oceani zaštićeni krovom od leda i stijena, obično debljine nekoliko do nekoliko desetaka kilometara, koji prekrivaju njihove oceane.

– Unutarnji vodeni oceanski svjetovi pogodniji su za pružanje mnogih vrsta ekološke stabilnosti i rjeđa je pretnja životu zbog vlastite atmosfere, zvijezde, sunčevog sustava i galaksije, nego svjetovi poput Zemlje koji imaju svoje oceane na samoj površini – rekao je Alan Stern.

On također ističe da isti sloj kamena i leda koji štiti oceane unutarnjih vodenih svjetova, također skriva život tako dobro, da ga gotovo nijedna astronomska tehnika ne otkriva. Ako su takvi svjetovi pretežno prebivalište života u galaksiji i ako se u njima javi inteligentan život – oboje s velikim “AKO”, naglašava Stern – tada unutarnji vodeni svjetovi mogu također pomoći u razbijanju takozvanog Fermijevog paradoksa (= postavljen od nobelovca Enrica Fermija početkom 1960-ih, a postavlja pitanje zašto ne vidimo očite dokaze o životu ako je on raširen u svemiru?).

– Isti zaštitni sloj leda i stijena koji stvara stabilno okruženje za život također sriva život od jednostavnog otkrivanja – tumači Stern.

NASA je 2015. godine stvorila Program istraživanja dalekih oceanskih svjetova, kako bi se utvrdila nastanjivost i tražio život. Mjeseci Europa i Titan (sateliti Jupitera i Saturna), koji skrivaju oceane u svojoj ledenoj školjci, već su ciljevi NASA-inih misija za proučavanje nastanjivosti tih svjetova.

Rad „Neke implikacije na život i civilizacije u vezi s unutarnjim vodenim oceanskim svjetovima“ dostupan je OVDJE.

D.G.