EU strategija smanjenja uporabe pesticida, znatno će utjecati na poljoprivrednu proizvodnju, a ovdje se bavimo vinogradarstvom i vinarstvom, koji spadaju u pogođene djelatnosti. Dramatične najave velikog smanjena od strane Europske komisije polaze od programa “Od polja do stola” u kojem je, uz ostalo, zacrtano smanjenje uporabe pesticida u proizvodnji hrane do 2030. godine za 50 posto.
I Hrvatska kao i cijela EU, svjesna zdravstvenih problema koje izazivaju tvari koje nazivamo i “zaštitnim sredstvima”, odavno propisuje obveze kontrole,postupke kod stavljanja na tržište, pa neovlaštena osoba ne smije ni kupovati ova sredstva, do obaveze obuke za uporabu…
Proizvode kemijskog, biološkog ili kombiniranog porijekla, namijenjene zaštiti od bolest, korova, štetnika i dr. nazivamo i pesticidima. Riječ dolazi od latinskog pestis = pošast, kuga ili bolest i caedere = ubijati, dakle ubijati pošast ili bolest. Obuhvaća široku skupinu proizvoda, a ovdje sredstva za zaštitu bilja. Dokazano su opasni za zdravlje ljudi – mnogi su i kancerogeni, toksični, reproduktivno toksični, štetni za okoliš i podzemne vode. U pravilnicima EU navedeno je čak 1.100 različitih pesticida, a temeljna podjela je: Akaricidi – sredstva za suzbijanje štetnih grinja, Algicidi – za suzbijanje algi, Avicidi – za suzbijanje ptica, Baktericidi – bakterija, Fungicidi – za suzbijanje gljiva, Herbicidi – za uništavanje korova, Insekticidi – za suzbijanje štetnih insekata, Limacidi – za suzbijanje puževa, Nematocidi – za suzbijanje štetnih nematoda, Okvašivači- za poboljšanje kvašljivosti i ljepljivosti, odnosno Rodenticidi – za suzbijanje štetnih glodavaca. O dugoročnim štetama kažimo kako se već destljećima zabranjeni DDT i sad nalazi u salu tuljana i kitova ulovljenih blizu Arktika! Vinogradi posebno koriste fungicide, bakterocide kao i herbicide i insekticide.
Mjerama će posebno bilo pogođeno vinogradarstvo koje je veliki potrošač pesticida. Predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Darko Preiner naveo je u razgovoru za Hinu da se ” bez obzira na to što vinogradarske površine u zemljama EU-a rijetko prelaze 10 posto poljoprivrednih površina, na istima troši više od 70 posto svih fungicida”.
– Konvencionalno vinogradarstvo se u velikoj mjeri oslanja na upotrebu pesticida te je vinogradarstvo u EU, vodeće u svijetu, veliki zagađivač – napominje. Znamo da je generalno moguće vinograde dizati i vino proizvesti i bez pesticida, odnosno njihovom zamjenom. No, pitanje je je li moguća ovolika svjetska poljoprivredna (pa i vinska) proizvodnja bez uporabe pesticida? Veliki problem kod nesporne i dokazane proizvodnje grožđa i vina dopuštenim, odnosno eko ili organskim sredstvima, predstavlja i komercijalni aspekt, jer s pesticidima je jeftinije.
Tomislav Glavić, predsjednik je Udruge vinogradara i vinara Nadina koji su istaknuti kao najveći eko vinogradari u zemlji, s preko 100 ha takvih površina (od 320 ha Nadinskog blata), a postotak se i uvećava, jer dio vinogradara prodaje grožđe vinarima koji su u eko proizvodnji, pa inzistiraju na takvim grožđu.
– Mnogi su od nas privrženi toj proizvodnji, odnosno veći broj članova našeg Udruženja, makar ne svi. U to smo krenuli i prije ulaska u EU, propisi za eko proizvodnju su u to vrijeme bili i rigorozniji, a od kad smo u EU niz prije nedopuštenih sredstava je dopušten. I proizvođači i distributeri se razvijaju pa nam je sad lakše dobaviti nekad teško dobavljive preparate. Ovdje pomaže i što je većina proizvođača manja, jer teško je reći što je s proizvođačima na stotinama hektara vinograda. Pomaže i klima, sušna i toplija, jer vlaga i niže temperature šire bolesti. I položaji – padine, kamene podloge, pogodnije za to. Problem je zahtjevnija i skuplja proizvodnja, a naši potrošači nisu kao u razvijenijim zemljama spremni takva vina platiti 30-tak posto više koliko su skuplja u proizvodnji – zaključuje Glavić, ističući da su u mnogim krajevima slijedeći trendove i veće poticaje za eko uzgoj, uvećali broj ovih proizvođača. No, za vinare Zadarske županije, kojih je 15-tak odano ovakvoj proizvodnji, može se reći da upravo na eko vina računaju kao svoju tržišnu “nišu”.
Ekološka sredstva su teže dostupna, skuplja, a i manje efikasna ili sporija u djelovanju. Često kažemo da zbog toga vinogradari u eko proizvodnji sade ruže na početku reda, jer bolest prvo njih napadne, pa da mogu na vrijeme krenuti u akciju. No, i niz takvih sredstava sadrži teške metale poput bakra i sl. koji se talože. Uzgoj vinove loze na položajima manje pogodnima za razvoj bolesti, ne u dolini ili polju, već na padinama, je praksa snažna na ovim prostorima, inače tradicionalnim vinogradarskim položajima. Topli i sušniji položaji manje razvijaju bolest, padine imaju i vjetar koji je također dobrodošao, a na kamenoj podlozi manji je razvoj bolesti. Bitne su i sorte, jer nije svaku jednako lako zamjenski štititi organskim umjesto konvencionalni sredstvima. Program stvaranja otpornih sorti korištenjem autohtonih sorti pokrenut je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u razdoblju od 2017. do 2020. u Hrvatskoj se u prosjeku godišnje prodalo 3747 tona pesticida. Na razini EU-a posljednje se desetljeće godišnje proda između 350.000 i 400.000 tona. Najveći udio u prodaji imaju fungicidi i baktericidi, koji se intenzivno koriste u vinogradarstvu. Postoji za Hrvatsku jedan veliki problem. Imamo, izrazito i u zadarskom kraju, ogromne površine, odnosno većinom neobrađenu zemlju. Nadamo se da će se te površine u skoroj budućnosti možda i obraditi, a što će ipak tražiti povećanu uporabu pesticida. Usporedimo to sa nizom zemalja sa do milimetra obrađenim površinama. Europska unija namjerava do 2030. smanjiti uporabu pesticida za 50 posto, a o kojima je vinogradarstvo, kao i voćarstvo uopće, iznimno ovisno. I što ako se sad smanjenje za 50 posto primjeni na sve jednako?
Presjednik i tajnik Udruženja vinara Zadarske županije, Tomislav Glavić i Branko Arbanas informiraju nas o povratku pristojnom zastupanju i nastupanju ovdašnjih vina i vinara na najvećem i najčuvenijem vinskom nadmetanju na svijetu Decanteru u Londonu. Lani je Hrvatska na njemu uvelike briljirala, ali sa gotovo nikakvim udjelom Zadarske županije, u kojoj ostaje sjećati se 2017. kada se 12 ovdašnjih vina vratilo s nagradom (najviše odnosno 6 srebra), te preklanjske kada je Korlat Syrah Vinarije Benkovac iz sastava Badela dobio prvo zlato (preko 95 bodova) za vina iz ove županije, za svoju izvedbu iz 2014.
– Imamo načelnu prijavu 8 vinara sa 15-tak uzoraka vina, upravo ih prikupljamo i u utorak-srijedu vozim na centralno slanje u Zagreb – kazuje nam Glavić. Arbanas nas upućuje i u pošiljatelje, odnosno PZ MasVin, Radoslava Bobanovića i Željka Uzelca, Vinarije Šime Škaulj, Vinarije Degarra Dane Šulentića i Mate Pestića, Vina Fiolić. Marija i Darija Fiolića, Vina Poljak, Trifuna Poljaka, Vina Rabiosa Stjepana Vučemilovića, Vinarije Ker- Vin, Tomislava Glavića i Figurice, Mladena Anića. Još ima nešto premišljanja oko broja uzoraka, no ovim se sigurno vraćamo kvalitetno ovoj čuvenoj smotri i uspoređivanju s najboljim vinarima svijeta. Naši u velikom dijelu butik vinari povukli su se od slanja, dijelom i zbog troškova.
No, na zadnjim dogovorima i sastancima Udruge vinara uz aktivno učešće pročelnika za poljoprivredu Danijela Segarića i potporu župana Božidara Longina najava je podrške odnosno refundacije troškova od strane županije: – Želimo podržati koliko možemo, posebno značajne aktivnosti koje će unaprijediti prodaju, a na vama je ocjena koje su. No, svakako Decanter kao najpoznatija smotra može na to utjecati, kao i na gledanje na ovu županiju i vinskom svijetu – kazao je pri tom Segarić prenoseći stavove županije angažirane posljednjih godina na snažnijoj afirmaciji ove regije kao vinske i gastronomske desetinacije.
M.B.
VIS/ZAGREB - Prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu organizirala je Turistička zajednica grada Visa, u petak, 12.4.
Javna ustanova “Nacionalni park Mljet” i Agronomski fakultet iz Zagreba organizirali su Četvrto ocjenjivanje mljetskih vina i jakih alkoholnih pića.
Zadar Wine Festival krenuo je 23., a traje još cijeli današnji dan u Dvorani Krešimira Ćosića na Višnjiku gdje se
Zima na otoku ne mora uopće biti sumorna! Na Hvaru, točnije Pitvama u općini Jelsa u jednom će posebnom muzeju
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
