Na otoku Pagu ugrožene su 33 vrste biljaka

Foto: Boris Kačan

Od 636 biljaka zabilježenih na otoku Pagu, čak 33 vrste i podvrste su ozbiljno ugrožene, dok su neke na nekim dijelovima otoka potpuno nestale, kao na primjer pelin, prenosi Radio Pag.

Ivica Ljubičić i Mihaela Britvec s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u svojem su radu objavljenom u “Agronomskom glasniku” , upozorili da su na otoku Pagu su zabilježene 33 vrste i podvrste ugroženih biljaka. Od 33 vrste i podvrste, osam je kritično ugroženo, sedam je ugroženo, a 18 pripada kategoriji osjetljivih.

Ivica Ljubičić i Mihaela Britvec navode kako, u vegetacijskom smislu, većinu otoka Paga zauzimaju kamenjarski pašnjaci, suhi travnjaci i livade. – Poznato je da su upravo livade i pašnjaci vrlo značajna staništa koja bitno određuju biljnu i krajobraznu raznolikost, jer na njima obitavaju mnoge rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste. Cilj je istraživanja utvrditi brojnost i raznolikost rijetkih i ugroženih vaskularnih biljaka na otoku Pagu – navode u svojem radu Ljubičić i Britvec.

S obzirom na pripadnost višim sistematskim kategorijama, sve 33 ugrožene vrste i podvrste na otoku Pagu pripadaju kritosjemenjačama, dvosupnicama i jednosupnicama. Kritično ugrožene su jednosupnice, slakovi i štitarke. Osam osjetljivih vrsta su iz porodice kaćuna, pet osjetljivih vrsta su iz porodice trava, a tri osjetljive vrste iz porodice loboda.

Floru otoka Paga prvi je istraživao Roberto Visiani od 1842. do 1852. godine i opisao je pedesetak vrsta, što je objavio u knjizi na latinskom “Flora Dalmatica”. Nakon toga su razni istraživači zabilježili poneku novu biljnu vrstu. Prva temeljita istraživanja vaskularne flore otoka Paga proveo je Stjepan Horvatić, a rezultate svojih istraživanja objavio je 1934. godine u knjizi “Flora i vegetacija otoka Paga”. Horvatić je opisao 636 vrsta i podvrsta iz 85 porodica.

M.B.