PRLJAVU VODU NE MOŽEŠ OPRATI Udruga Zelene stope očistila potok Bistrac uz Dan planeta Zemlje

Foto: Romeo Ibrišević

Smrzavamo se u travnju, kuhamo u lipnju, u prosincu kratki rukavi itd. – i još se tome čudimo i negiramo problem, nakon desetljeća dokaza da smo uništili klimu i Zemljinu ravnotežu, da smo uništili na tisuće biljnih i životinjskih vrsta, da smo uništili vlastito stanište. Ljudska je vrsta postala opasan parazit i smetnula je s uma (ako ga uopće još ima) da svaki parazit u sebi nosi i klicu samouništenja. E pa nazdravlje!

A nazdraviti se može i bistrom izvorskom vodom. Kad bismo je našli, još. U samoborskom kraju samo se stari sjećaju da je napiti se s izvora potoka Bistrac bilo kao progutati eliksir života. U zelenom dubu sada je gomila ljudskih otpadaka, od sitnih usputnih – limenki, boca, vrećica – do krupnih – auto olupina, štednjaka, doslovce zasranih wc školjki… Sramite se!

Prljavu vodu ne možeš oprati – kaže afrička poslovica, a mogli bismo dodati: ni prljavu savjest. Naši stari su potoku dali tako poetično ime – Bistrac – a što smo mi učinili: napravili smo ga Gnojšcicom.

I okrenemo glavu, zažmirimo, zgrozimo se ili postidimo i bezdušno pomislimo: “Ništa se ne može učiniti.” Uvijek se može učiniti – i malo je ponekad promjena. Učinite što možete.

Zato je Udruga Zelene stope sa svojim volonterima organizirala čišćenje potoka Bistrac, a dobri zeleni duh Samoborskog gorja, fotograf Romeo Ibrišević sve dokumentirao svojom kamerom. Svojim primjerom kako se voli rodni kraj pokazao je Josip Grgos ( 84. godine ) , Grgur Šojer, Stevo Čubrić i Božidar Komerički.

Foto: Romeo Ibrišević

Voda je živa, voda pamti, voda se samoiscjeljuje – ako u nju ne odlažemo ostatke civilizacije i sveopće pohlepe. Bude li više ovakvih eko-entuzijasta, potok Bistrac vratit će se izvornoj bistrini i biti izvor života, kao što to i jest svaka kaplja vode. Pa namjesto da kupujete vodu u plastičnoj boci i gutate mikroplastiku, napojite se svježom, okruženom šumom (svako drvo daje kisika za četiri osobe!).

Romeo Ibrišević

PROČITAJTE JOŠ:

Izložba u Rimu: “Hrvatska kakva se rijetko viđa” 

Vaš komentar