Što ugrožava ptice Jadranskog mora?

Foto: Boris Kačan

Jadransko more i njegova obala poznato je mjesto za mnoge ptice koje zimuju u toplijim predjelima ili pak traže prostor za odmor tijekom sezonskih migracija ili se gnijezde na otocima i obali. Brojnost vrsta je vrlo velika i mnoge od tih ptica nalaze se na IUCN popisu ugroženih vrsta. Među njima se ističu dvije vrste pravih morskih ptica iz porodice cjevonosnice; gregula i  kaukal koje se gnijezde na području Lastovskog arhipelaga. Na arhipelagu se također gnijezdi i vrlo rijetka vrsta galeba; sredozemni galeb (Larus audoinii).  Naravno, prisutni su i ostale vrste češćih galebova koji posjećuju cijelu obalu u potrazi za hranom i mjestom za gnijezdo.

Na samoj obali postoje dva područja od velike važnosti za bioraznolikost ornitofaune Jadrana, a to su Vransko jezero i dolina rijeke Neretve. To su područja na kojima zimuju mnoge močvarne ptice iz kontinentalne Hrvatske kao i mnoge ptice koje prelijeću Europu tijekom proljetnih i jesenskih migracija. Neke od vrsta koje se mogu naći na tim područjima su razne vrsti čaplji, štijoke, potom vlastelica i vodomar. Na tim su područjima prisutne i ptice grabljive poput sve tri vrste eja i malog sokola, piše Gorgonija.

Foto: Boris Kačan

Kvarnerski otok Krk je poznat kao ornitološki rezervat za bjeloglave supove koji se gnijezde na njegovim sjeveroistočnim stijenama. Primorje i njegove priobalne obale poznate su i kao dom mnogih parova surih orlova. Sve ove vrste su od velikog značaja za Hrvatsku ornitofaunu te bi se njihova staništa trebala čuvati i koristiti u skladu s njihovom ulogom, no staništa i same ptice postaju sve ugroženije antropogenim utjecajem.

Foto: Wikimedia

Turizam, fragmentacija staništa, osvjetljenje i buka te masovna zagađenja plastikom i ostalim vrstama otpada najčešći su uzroci stradavanja mladih ptića i gubitka staništa i prostora za hranjenje. Turizam je smanjio broj pogodnih staništa duž cijele obale Jadrana, a buka i svjetlosno zagađenje su uzrokovali velike probleme u orijentaciji ptica. Novija istraživanja pokazuju njihov negativan utjecaj i na reproduktivni sustav te uzrokuju probleme u orijentaciji mladi ptića koji uče letjeti i zbunjuju noćne vrste koje koriste mjesečinu kao orijentir. Morske ptice koje se hrane ribom su pod pritiskom zbog prevelikog izlova ribe i ribarskih mreža.

Ptice se često prilikom urona ili lova zapetljaju u mreže te se ne mogu izvući i tako nastradaju. Većina ptica koje se hrane na moru imaju duži životni vijek, ali zato imaju nizak natalitet, te stradavanje spolno zrelih i odraslih jedinki može uzrokovati velike gubitke za populacije, a ponekad to dovodi i do izumiranja samih populacija. Kompeticija među vrstama također predstavlja problem za određene vrste zbog nedostatka ulova, ali i zbog nedostatka prostora za gniježđenje ili prostora za odmor tijekom selidbi.

Foto: JUPPLO

Na kraju je još važno spomenuti i negativan utjecaj predatora poput štakora i mačaka i porast njihovog broja ne samo da ugrožavaju odrasle jedinke, već okupiraju staništa za gniježđenje i hrane se jajima i mladima.  Na sve ove negativne čimbenike veliki utjecaj imaju ljudi i često ih upravo oni unose u okoliš, stoga s obzirom na važnost očuvanja ptica i njihovog staništa, osvještavanje ljudi o negativnom pritisku koji je uzrokovan ovim utjecajima pomoglo bi u očuvanju bogate ornitofaune Hrvatskog primorja.