Onečišćenje i prekomjerni ribolov prijetnje Jadranu i gospodarstvu

Foto: Ljiljana Zmijanović

Projektni partneri Sveučilište u Rijeci i Hrvatska gospodarska komora ispred strateškog projekta InnovaMare zajedno s partnerima Splitsko-dalmatinskom županijom i Sveučilištem u Bologni ispred projekta Sushi-Drop organizirali su konferenciju “Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora” za kreatore politike i dionike u plavom gospodarstvu i plavim tehnologijama.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš, uvodno je istaknuo kako je ulaganje u inovativnost ključno za razvoj gospodarstva. „Pitanje je kako kreirati sustav koji će u maksimalnoj mjeri realizirati komercijalni potencijal inovacija. Na Jadranu je gospodarska aktivnost uvelike povezana s morem, stoga moramo paziti da ga zaštitimo od zagađenja, odnosno stvorimo sustav koji će očuvati ekologiju i stvoriti novu vrijednost. Želimo uspostaviti inovacijski ekosustav koji će postati centralno mjesto poticanja suradnje privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, jačanja transfera tehnologije, digitalizacije, a sve u smjeru razvoja morskih tehnologija za rješavanje izazova u sektorima plave ekonomije. To je, između ostalog, i jedan od glavnih ciljeva strateškog projekta InnovaMare“, kazao je Radoš, dodavši kako današnji pristup izazovima mora biti multidisciplinaran.

Zadarski župan Božidar Longin se složio da suradnja privatnog i javnog sektora ima ključnu ulogu u realizaciji InnovaMare projekta.

– Suradnja s Italijom sasvim je logična kad je u pitanju Jadran, on ima svoj jedinstven ekosustav koji zahtijeva veliku pozornost i skrb kako bismo uspješno balansirali između iskorištavanja u gospodarske svrhe i čuvanja ekologije. Zadarska županija je uvijek živjela za more i od mora, imamo razvijeno ribarstvo i nautički sektor, a u tom kontekstu je zaštita Jadrana od vitalne važnosti. Ovaj projekt će omogućiti da od njega žive i naši potomci – poručio je Longin. 

U sklopu konferencije potpisano je i Pismo namjere za uspostavu Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici, na inicijativu partnera na projektu InnovaMare te na temelju uspješne suradnje Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković, Šibensko-kninske županije i Hrvatske gospodarske komore u području podvodne robotike i senzorike. Sjedište Centra izvrsnosti bit će u Šibeniku kao idealnom centru za razvoj robotike s obzirom na jedinstveni položaj, kakvoću mora, razvoj akvakulture, kao i nautičkog turizma što će svakako utjecati na opći razvoj i konkurentnost gospodarstva u Šibensko-kninskoj županiji.  

Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije, naglasio je kako taj kraj ima puno prirodnih lokaliteta koji ih definiraju kao ekološku lokaciju pa im je stoga održivi razvoj vječni cilj.

– Radimo na brojnim projektima koji su kompatibilni s inovacijskim ekosustavom i zato smo posebno ponosni na potpisivanje ovog pisma namjere – rekao je Pauk pa ukratko predstavio realizaciju projekata vrijednih preko 100 milijuna kuna koji uključuju rekonstrukciju zgrade Adriatic Business Centra i uspostavu Razvojno inovacijskog centra AluTech. 

Šime Erlić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova, izjavio je da je ova tema ključna za restrukturiranje gospodarstva koje traži i EU.

– Povećanje inovacijskog kapaciteta i konkurentnosti je cilj svih relevantnih strategija. Tu još zaostajemo, ali povećavamo udio ulaganja za istraživanje i razvoj u BDP-u i nastojimo unaprijediti potporne institucije. Nova europska omotnica se okreće prema novim vidovima financijskih instrumenata, a odmiče se od grantova. To otvara mogućnost da projekti budu komercijalni, a novac se dobiva odmah. Proces provedbe je puno jednostavniji, otpisuje se dio glavnice ako se projekt uspješno realizira pa se tu može napraviti iskorak i u ovom području – pojasnio je Erlić. 

Damir Brčić iz Splitsko-dalmatinske županije je naglasio kako su se okrenuli od ulaganja u infrastrukturu prema kreiranju i realizaciji konkretnih projekata te izgradnji poduzetničkog mindseta kod mladih.

– Kroz naša sveučilišta i potporne institucije ulažemo milijune kuna da se malim i srednjim poduzećima olakša tržišni uspjeh s novim proizvodima. Osluškujemo bilo tržišta i potičemo inovacije koje imaju konkretne primjene. Pokrenuli smo i platformu Digitalna Dalmacija u sklopu koje radimo startup edukaciju, odnosno dajemo novim tvrtkama prostor i pružamo im mogućnost da lakše komercijaliziraju svoje ideje. Naglasak je uvijek na direktnom radu i krčenju njihovog puta prema tržištu – izjavio je Brčić. 

Nina Perko iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture istaknula je kako projekti na kojima rade imaju za cilj razvoj inovativnih zelenih tehnologija u pomorskom prometu.

– Drugi  segment je da se pri dodjeli koncesija dodatno vrednuju nove tehnologije i zaštita okoliša te da tako pozitivno utječemo na život koji se događa na našoj obali. Ministarstvo će, u skladu s europskim Zelenim planom, nastojati smanjiti emisije za 50 posto do 2050. kroz modernizaciju flote morskog prijevoza – kazala je Perko.

U raspravu se uključio i Iain Shepherd iz DG MARE-a prezentiravši neke primjere dobrih  praksi očuvanja okoliša na razini Unije.

– Naša Blue Invest platforma pruža pomoć malim tvrtkama da realiziraju svoje ideje vezane uz plavu ekonomiju. Osigurali smo kapital jer će upravo plava ekonomija dati veliki doprinos Green Dealu. To je prilika tvrtkama da inoviraju i smanjenje plastično onečišćenje te zaokruže proces proizvodnje uz smanjenje emisija stakleničkih plinova. Jadran ima puno točaka važnih za biodrživost, cilj nam je zaštita 30 posto njegove površine – pojasnio je Shepherd.

Inače, prema posljednjem izvješću Europske komisije o tzv. plavom gospodarstvu ovaj sektor u Hrvatskoj zapošljava više od 170 tisuća osoba te generira oko 3,6 milijardi eura bruto dodane vrijednosti. Na razini EU radi se o prometu od 750 milijardi eura i 218 milijardi eura bruto dodane vrijednosti.

Jadransko more suočeno je s velikim utjecajima prekomjernog ribolova i onečišćenja plastičnim predmetima i naftom. Posebno zabrinjava podatak da je količina smeća u Jadranskom moru veća od dva do pet puta u odnosu na druga mora, a to je, uz izravno ispuštanje otpadnih voda, ključni negativni čimbenik za degradaciju obalnih i morskih ekosustava. Stoga su projekti poput InnovaMarea iznimno važni za očuvanje bioraznolikosti i gospodarskog potencijala Jadrana.

Drugi dan konferencije posvećen projektu Sushi Drop najavio je ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo Nedo Vrgoč, koji je predstavio glavni cilj projekta, izradu drona za procjenu ribljih stokova i općenito praćenja stanja bioraznolikosti morskih sustava. Radit će na maksimalnoj dubini od 300 metara, uz autonomnu navigaciju i trajanje zarona od šest sati. Vrgoč je istaknuo primjer Jabučke kotline kao zaštićenoga područja Mediterana i poduzetih mjera koje se uzimaju kao primjer na razini EU te su jedne od rijetkih koje su dale rezultat. 

I.B.

Vaš komentar