DR. JADRANKA ŠEPIĆ O METEOTSUNAMIJIMA KROZ POVIJEST: Donosili su probleme, ali i mirili zavađene

Foto: Dalmacijadanas.hr / Vilma Vodanović

Dr. Jadranka Šepić sa odsjeka za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu dobitnica je Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Hrvatskoj za 2020. godinu u području prirodnih znanosti.

Nagrađena je za višegodišnja  znanstvena istraživanja o prirodi i postanku meteoroloških tsunamija, njihovom gibanju u raznim morima te transformaciji u obalnom području, a rezultati njezin istraživanja objavljeni su u 15 znanstvenih članaka u posljednjih pet godina.

Dr. Šepić je u kratkom razgovoru za Morski HR objasnila da meteorološki tsunamiji na mjestu na kojem se dogode izgledaju vrlo slično kao i potresni tsunamiji.

– Karakteristično je za takve tsunamije da se razina mora naglo podiže, a onda i jednako naglo spušta. Takvi valovi također mogu izazvati veliku materijalnu štetu, pa i ugroziti ljudske živote, posve slično kao i potresni tsunamiji. No ono što ih razlikuje jest činjenica da meteorološki tsunamiji nikada neće zahvatiti veliko područje, odnosno nikada  neće pogoditi stotine ili tisuće kilometara obale. U pravilu, kada se meteorološki tsunamiji i dogode, pogađaju samo  jednu specifičnu lokaciju – objasnila je dr. Jadranka Šepić.

Podsjetila je na tsunamje kakvi se često događaju na našim otocima, posebno u Veloj Luci na Korčuli ili pak u Starom Gradu na Hvaru. U tim mjestima, podsjeća ona, lokalno stanovništvo ima i izraz za tsunamije, zovu ih ‘šćige’.

Za razliku od potresnih tsunamija, koje izazivaju seizmička kretanja morskog dna, meteorološke tsunamije uzrokuju nagle promjene tlaka zraka u obliku atmosferskih valova koji putuju nad površinom mora.

– Atmosfera je fluid slično kao i more i u njoj također postoje valovi tlaka, koje mi ne vidimo, ali koji se također kreću i uzrokuju pokrete na morskoj površini u obliku valova – tumači dr. Šepić.

Hrvatski znanstvenik geofizičar, akademik Mirko Orlić izradio je katalog jadranskih meteoroloških tsunamija kojim su pokriveni svi takvi događaji koji su zabilježeni od 1931. pa do 2010. godine. – U tom je katalogu zabilježen 21 takav tsunami u Jadranu, a nakon 2010. godine smo akademik Orlić i ja zajedno bilježili podatke o tsunamijima. U tu smo svrhu kreirali i online katalog u kojem je registrirano 27 tsunamija – objasnila je dr. Šepić.

Kada je pak riječ o posebnosti jadranskih meteoroloških tsunamija u odnosu na one koji se događaju drugdje u svijetu, dr. Šepić naglašava da su takvi  tsunamiji u Jadranu znatno češći nego u ostalim morima, te da je upravo veliki i u nas najpoznatiji meteotsunami, koji se dogodio u Veloj Luci 1978. godine, do sada najviše proučavan i analiziran.

Uz meteorološke stunamije ilitiga šćige vezna je i jedna legenda iz ribarskog sela Vrboska na otoku Hvaru. Vrboska je malo mjesto na sjevernoj obali Hvara koje su u 15. stoljeću sagradili stanovnici obližnjeg sela Vrbanj. Krajem 16. stoljeća mještani Vrboske podijelili su se u dvije bratovštine: jedna bratovština bila je za odvajanje župe Vrboska od župe Vrbanj, a druga protiv nje. U roku od nekoliko desetljeća nesklad između dviju skupina prerastao je u istinsko neprijateljstvo.

Tada se 11. travnja 1614. dogodilo čudo. Djevojčica Katarina Ordinanović, kći mornara Petra Ordinanovića, primijetila je kako krvave suze padaju s raspela u kući obitelji Ordinanović. Šokirana obitelj pozvala je druge seljane i župnika da svjedoče čudu. Ubrzo je odlučeno da će krvavi križ biti odnesen u tvrđavu-crkvu Svete Marije.

Dok se odvijala povorka, meteotsunami (šćiga) poplavio je selo. Mostom je bilo nemoguće prijeći na drugu stranu sela, pa je povorka seljana koji su nosili raspelo morala obići zaljev kroz razdvojena bratska područja Podva i Pjaca. Kristove krvave suze i šćiga simbolično su ujedinile Vrbosku, a na njih se gledalo kao na znak da se seljani moraju pomiriti među sobom. Od tada se priča prenosi s jedne generacije na drugu.

Na POVEZNICI su registrirani svi do sada poznati meteorološki tsunamiji koji su se dogodili na Jadranu.

M.B.

 

Vaš komentar