CRNA GORA OPET OTVARA PITANJE GRANICA: Sada nije problematična morska, već kopnena linija razgraničenja

Foto: Wikipedia / UN

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić otvorio je pitanje razgraničenja s Hrvatskom i ustvrdio kako problem nije samo crta razgraničenja na moru, već i razgraničenje na kopnu po kojem Prevlaka, po protokolu koji su dvije države potpisale 2002., pripada Hrvatskoj, piše Večernji list.

Za Hrvatsku je stanje na južnim granicama jasno: poluotok Prevlaka je hrvatski, a oko crte razgraničenja na moru treba se dogovoriti, i to ili bilateralno ili na Međunarodnom sudu u Haagu. No ministar Zdravko Krivokapić najavljuje da crnogorska vlada namjerava osnovati povjerenstvo koje će, u dogovoru s hrvatskom stranom, pokušati riješiti taj problem.

Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova odgovaraju kako postoji formalno uspostavljeno međudržavno povjerenstvo, svaka država ima svoje, no ako oni nešto mijenjaju, to je njihova stvar, ali poručuju da Hrvatska ostaje otvorena za razgovore.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman potkraj ovoga tjedna  odlazi u posjet Crnoj Gori, no zasad nema informacija da će granica biti jedna od tema, iako ju je crnogorska strana ponovno otvorila u kontekstu pregovora s EU i stava Unije da “više ne želi uvoziti granične probleme”.

Geneza razgraničenja seže u 2002. kad su, nakon odlaska snaga UNMOP-a, promatračke misije na Prevlaci, dvije države potpisale privremeni protokol o granici koji je i danas na snazi. Krivokapić je nezadovoljan protokolom jer se u tekstu kaže da je kopnena granica de facto riješena, dok se o morskoj treba razgovarati i definitivno je utvrditi. Crna Gora pak smatra da su predmet spora i kopnena i morska granica. – To je neslaganje i glavni razlog zbog kojeg nisu uspjeli dosadašnji pokušaji definitivnog razgraničenja – ističe Krivokapić.

Granica na kopnu, po hrvatskom shvaćanju, više ne bi trebala biti sporna iako je i ona po protokolu utvrđena kao privremena crta razgraničenja. Naime, ona slijedi bivšu republičku granicu, a hrvatski je stav u svim teritorijalnim sporovima s državama bivše Jugoslavije isti – republičke granice u trenutku osamostaljenja postale su državne.

Međunarodno pravo podržava taj stav, kao i zaključci Badinterove komisije koja je u svom mišljenju broj 3 potvrdila da se to načelo primjenjuje u slučaju raspada Jugoslavije. Hrvatska nadalje inzistira na principu katastra, odnosno da su katastarske granice bivših republika postale državne granice. Naime, u bivšoj državi republičke granice nisu bile određene na terenu, već je državno zakonodavstvo u tom smislu upućivalo na republičko.

A i u SR Hrvatskoj, kao i SR Srbiji, ali i SR Bosni i Hercegovini i SR Crnoj Gori, unutrašnje je zakonodavstvo kazalo “da republiku tvore teritoriji općina, koje pak tvore teritoriji katastarskih općina”. Tako jasno navedene principe katastarskih granica kao republičkih, pa kasnije i državnih, nije mogla eskivirati ni korumpirana arbitraža sa Slovenijom.

– Dvije države trebale bi se usmjeriti na morsku granicu i dogovoriti rješenje za granicu na moru – drže u Hrvatskoj. Kao privremena granica uz hrvatsku obalu u Bokokotorskim vratima/Bokokotorskom zaljevu povučena je ravna crta od točke na rtu Konfin do točke udaljene 555,6 metara od rta Oštra. Morski prostor uz hrvatsku obalu tim je protokolom označen kao zona, i u njemu vrijedi poseban pravni režim, u kojem patroliraju obje države.

Karta: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

No situaciju komplicira i to što je Crna Gora 2011., kad je bilo aktualno istraživanje ugljikovodika, donijela odluku o određivanju blokova za istraživanje, čija granica prema Hrvatskoj odstupa od crte razgraničenja prema protokolu iz 2002. U Hrvatskoj kažu kako su s Crnogorcima pokušali bilateralno doći do konkretnog rješenja crte razgraničenja na moru, ali i nudili da se dvije države obrate Međunarodnom sudu u Haagu.

Za to je potrebno da se bilateralno dogovori poseban sporazum o zajedničkom obraćanju Međunarodnom sudu u kojem bi odredili predmet spora i dali jasan zahtjev sudu što se od njega traži i na temelju kojeg mjerodavnog prava u kojem području bi trebao utvrditi crtu razgraničenja. Crnogorski premijer spominje mogućnost slanja spora na Arbitražni sud, ali to za Hrvatsku – nakon iskustva sa Slovenijom – nije opcija.

– Imamo i komisiju za granicu koja djeluje i uvijek smo spremni obnoviti te razgovore. Dapače, smatramo da bi pitanje razgraničenja trebalo biti razriješeno u kraćem razdoblju jer nema razloga ni potrebe da dvije susjedne zemlje ne bi mogle riješiti granicu u skladu s međunarodnim pravom – kažu u MVEP-u.

M.B.

 

Vaš komentar