Nakon dugogodišnje borbe za otoke i očuvanje pomorskog dobra, Maja Jurišić ušla u politički ring

Foto: Igor Jakšić

SPLIT – Maja Jurišić, kandidatkinja je za županijsku skupštinu Splitsko-dalmatinske županije na listi Ante Pranića i koalicija ZA (Nezavisna lista mladih, Pametno za Split i Dalmaciju i HSLS). Popričali smo s njom o dosadašnjim iskustvima, razlozima aktivnog uključivanja u politiku i planovima.

Pamtimo vas po aktivnom zalaganju za očuvanje pomorskog dobra i zaustavljanje devastacije možete li nam reći nešto više o vašim aktivnostima i iskustvu rada?

Prije točno četiri godine zajedno s Bračanima smo dobili bitku za Zlatni rat koji je netransparentnim procesom trebao biti dodijeljen tvrtki iz Zagreba sumnjivog porijekla i namjera. Naš je cilj bio osigurati da se vrijednim prirodnim i kulturnim resursima upravlja lokalno, što je temelj dugoročno održivog razvoja o kojem svi pričamo. Tada je zbog netransparentnog procesa dodjele koncesije s mjesta župana Splitsko-dalmatinske županije smijenjen g. Ževrnja, a na njegovo mjesto izabran aktualni župan g. Boban.

Iako nas je javnost veličala kao spasitelje Zlatnog rata i one zbog kojih je smijenjen župan, realnost je pokazala drugačije. Ubrzo smo shvatili da smo izmanipulirani i od strane HDZ-a koji je već neko vrijeme planirao kako se riješiti ondašnjeg župana i od strane SDP-ovog načelnika Općine Bol koji je nedugo nakon vraćanja Zlatnog rata sklopio svoju lokalnu grupu odabranih te nastavio dijeliti koncesijska odobrenja po vlastitom nahođenju. Dodatno, svojevoljno je bez odobrenog projekta uređenja, informiranja i uključivanja javnosti “uređivao” šumicu na Zlatnom ratu kao i naručio kontejnere koji se nikako nisu uklapali u ono kako smo svi zajedno zamišljali razvoj i korištenje tako vrijednog prostora. Pokazalo se da štogod mi zastupali i radili najveći problem našeg društva je korupcija na svim razinama u vrlo sličnim oblicima.

Nemalo smo se iznenadili i kad se cijela grupa građana, aktivista i predstavnika udruga koji su zajedno s nama sudjelovali u borbi, okrenula protiv nekolicine nas koji smo na svojim leđima iznijeli većinu akcije, te izmislila priče čiji smo i tko nas je naručio. Taj poriv za traženjem nevidljivog neprijatelja, te nepisano pravilo kada o nekome ne možete ništa reći pa izmislite da su nečiji plaćenici, viđam jako često posljednjih godina. Duboke podjele, sveopće nepovjerenje i svakodnevne manipulacije s ciljem osobnih koristi i interesa uvukle su se u sve pore društva do te mjere da postajemo neprijatelji jedni drugima u vrijeme kada moramo stati zajedno i obraniti ljude i zajednice u kojima živimo.

Vrlo brzo smo shvatili da je aktivizam nužan za započeti sve ozbiljnije akcije no bez preuzimanja osobne i profesionalne odgovornosti da se stvari za koje se zalažemo zaista i dogode svi pokušaji promjene osuđeni su na propast. 

Nastavila sam djelovati po pitanju pomorskog dobra u zajednici u kojoj sam živjela na otoku Šolti te prošla sve procese prijava nadležnima, svjedočenja u brojnim institucijama, prešutnog izopćenja iz lokalne zajednice, borbe s utvrđivanjem različitih nadležnosti, nezakonitim procedurama i kriminalom. Na svoje sam se oči i uši uvjerila koliko smo duboko zaglibili kao društvo i koliko je korupcija srasla s našim načinom života i vjerovanja. Ova bitka još uvijek nije završena, istrage su u tijeku, mnogo je uključenih dionika, a svi mi koji se borimo sve ove godine strpljivi smo, ne odustajemo i čekamo ishode vjerujući da je pravda spora, ali dostižna. Tek kada istraga završi i pokrenu se konkretni sudski procesi možemo više govoriti u javnosti o samom slučaju. Mogu samo napomenuti da su u nelegalne procese na pomorskom dobru na otoku Šolti uključene sve institucije nadležne za upravljanje pomorskim dobrom.

Splitsko-dalmatinska županija pompozno je otvorila portal Pomorsko je dobro kopirajući naziv inicijative Javno je dobro, dok je samu ideju “pokupila” s brojnih sastanaka s predstavnicima civilnog društva. Nigdje nikome nisu zahvalili na doprinosu, štoviše pobrali su nagradu za “svoj” projekt. Danas na platformi možete poslati prijavu, ali hoćete li ikada dobiti konkretan odgovor i rješenje problema koji ste prijavili vrlo je diskutabilno. Ovih dana se iz Splitsko-dalmatinske županije hvale s brojevima prijavljenih devastacija, uvjerena sam da bi poražavajuć bio upravo postotak riješenih. Kad mislim riješenih ne mislim na broj proslijeđenih prijava drugim institucijama, nego konkretno zaustavljenih devastacija i sankcioniranih devastatora. Portal Pomorsko je dobro odlična je građanska ideja koju je županija realizirala, ali na žalost samo do “šminkerske faze” da služi svrsi. Još je puno posla oko stvarnog rješavanja ovog problema i zaustavljanja devastacije. 

Smatram da je u današnje vrijeme digitalizacije najmanji problem razviti transparetne sustave, osigurati svima jednako pravo sudjelovanja u procesima kao i utvrditi dužnike, devastatore i loše primjere koje treba izbjegavati ili one rjeđe, dobre primjere koje treba isticati. Već postoje i konkretne projektne ideje koje korištenjem geo-informatičkih rješenja mogu omogućiti javne uvide u sve koncesije i detaljno upravljanje pomorskim dobrom. Sve je moguće gdje ima volje i javnog interesa.

Foto: Igor Jakšić

 

Nakon dugogodišnjeg djelovanja u civilnom sektoru i brojnih projekata na hrvatskim otocima što vas je potaklo da se politički angažirate? 

Dodatno posljednjih nekoliko godina uključila sam se i u rad Tajništva za otoke osnovanog pri Europskoj komisiji. Željela sam naučiti više o ovoj razini upravljanja te sam aktivno radila na izradi strategija i poticanju projekata u području energetske tranzicije na EU otocima. Ono što je osnova tranzicije koju smo provodili su ljudi, zajednice građana koje postaju svjesni svog potencijala i zajedničkog kapitala te mogućnosti sudjelovanja u budućem investicijskom procesu. Naime, u Europi su energetske zajednice i/ili zadruge poznate kao generatori lokalnog razvoja koji građanima omogućavaju da budu proizvođači vlastite energije te tako smanje troškove, povećaju kvalitetu života i otkriju svoj vlastiti razvojni potencijal. Kada sam prije nekoliko mjeseci s aktualnim županom razgovarala o važnosti da se na otoku Hvaru pokrene energetska zadruga i uključi stanovništvo u planiranu solarnu elektranu dobila sam jasan odgovor: “Zna se što je HEP-ovo, s ostalim područjima radite što želite.” Ne znam koliko smo svjesni u kojim je sve smjerovima ova rečenica kriva? Od pogodovanja točno određenoj tvrtki do netransparentnog upravljanja županijskim prostornim planovima…. Bilo je još razno raznih pritisaka na nas, osobito po pitanju elektrane na otoku Hvaru na koju su mnogi bacili oko, dk javnost o tome gotovo ništa ne zna.

Zbog svega navedenog sam se politički angažirala. Dosta mi je laži, obmana, korupcije, pogodovanja i nepoštivanja ljudi i zajednica. Spremna sam preuzeti odgovornost da Splitsko-dalmatinsku županiju učinim boljim mjestom za život.

Što su Vam prioritetni problemi kojima ćete se baviti ako uđete u županijsku skupštinu?

Problemima se bavim tako što nudim rješenja i pronalazim resurse za njihovu provedbu. Imala sam sreću da su se posljednjih godina oko ideje Pokreta Otoka okupili iznimni pojedinci, brojni otočani, ali i drugi stručnjaci i profesionalci kojima nije teško svoje vrijeme, znanje i iskustvo podijeliti sa svima koji su spremni na promjene koje donosimo. Kad postanem županijska vijećnica prva stvar koju ću napraviti je osnovati neformalne radne skupine s ljudima iz zajednice i stručnjacima koji žele zajedno sa mnom sudjelovati u procesima te sukreirati prijedloge i stavove. Područja u kojima želim doprinijeti su prvenstveno upravljanje pomorskim dobrom i energetska tranzicija, no svojim dosadašnjim znanjem i iskustvom mogu doprinijeti i u razvoju poduzetništva i turizma te privlačenju sredstava iz EU fondova. Posla će svakako biti, no prvenstveni razlog zbog kojeg želim postati županijska vijećnica nisam ja, nego ljudi i zajednice koje zastupam te s kojima želim zajedno raditi najmanje naredne četiri godine. Puno se do sada napravilo djelovanjem izvan sustava, teško je pratiti procese koji se događaju iza zatvorenih vrata, a problemi su ozbiljni i veliki te im se treba pristupiti profesionalno. Vrijeme je da svojim primjerom sustavno mijenjam politike i odnos političara prema ljudima zbog kojih su izabrani. Inzistirat ću na transparentnosti, savjetovanju s građanima i ravnomjernom razvoju županije i svih njenih dijelova.

Svjedoci smo konstantnih obećanja prema otocima u svim kampanjama bilo na lokalnim i parlamentarnim izborima, ali se zapravo malo tko sjeti tijekom četiri godine mandata. Što smatrate da se može za otoke napraviti unutar jednog mandata?

Svjedoci smo obećanja generalno, a otoci su ih se posebno naslušali posljednje vrijeme od kada su postali još veći fokus javnosti. Na otoke se zaboravlja jer ako gledamo samo politički na nacionalnoj i regionalnoj razini na otocima nije neki bazen potencijalnih glasova. Osobito ne vladajućima jer zapravo kad malo bolje pogledamo političku sliku otoka, HDZ nije najzastupljenija stranka. Upravo svjedočimo brojnim obećanjima temeljenih na istraživanjima koje su provele građanske inicijative kako bi zaštitile svoje zajednice i osigurale njihov održivi razvoj koji će osim na profit misliti i na ljude. No čini mi se da ljudi napokon vide razliku između obećanja i istinske namjere da se nešto promijeni.

Što se može napraviti u 4 godine mogu govoriti iz vlastitog iskustva. S minimalnim sredstvima, puno volonterskih sati, unatoč brojnim podmetanjima i preprekama napravili smo jako puno. Pokrenuli smo ozbiljne pravne procese, informirali smo i uključili javnost, angažirali se u brojnim radnim tijelima i sudjelovali u kreiranju zakona i pravilnika, organizirali brojne edukacije, radionice i konferencije, educirali sve uključene, otvorili nekoliko radnih mjesta na otocima, inicirali strategije energetske tranzicije, reaktivirali postojeće i osnovali nove energetske zadruge…. To je samo manji dio rezultata prethodne četiri godine djelovanja kroz Pokret Otoka i Tajništvo za otoke. Ne mogu niti zamisliti što bismo mogli napraviti u jednom mandatu u Županiji da imamo političku volju i dostupna financijska sredstva za realizaciju projekata. 

Zašto ste izabrali koaliciju „ZA“, kao svoj prvi politički angažman? 

Već me dugo vremena javnost percipira kao dio političkog života jer sudjelujem aktivno u procesima donošenja zakona, razgovorima s predstavnicima vlasti, kreiranju politika i programa. Do sada sam taj dio svojih aktivnosti gledala kao osobnu odgovornost da reagiram na nepravilnosti, devastacije i da potaknem zajedničko djelovanje i planiranje razvoja. Sve ove godine sam kroz proces učila kako sustav uopće funkcionira te koji su načini utjecaja na donositelje zakona te provedbe promjena koje želimo. Neki su to zvali aktivizmom neki politikom, ja sam to nazvala životnom školom o politici i društvu.

Presudio je osjećaj spremnosti da promjene radim „iznutra“ kao i tim ljudi koji mi ulijeva povjerenje i iza sebe ima konkretne rezultate koji su usmjereni ka zelenoj, održivoj i boljoj budućnosti.

Rad Ante Pranića u Vrgorcu pratim već nekoliko godina i moram priznati da su upravo njegovi rezultati bili inspiracija da se politički aktiviram. S obzirom na to da djela pokazuju mnogo više od riječi, smatram da projekti koje je pokrenuo i proveo u Vrgorcu govore dovoljno o njemu i onome što može napraviti kao župan. Njegove ideje i vizije usklađene su s vrijednostima u koje vjerujem, a izabrao je i sebi slične suradnike Dašu Dragnić i Antu Renića koje izuzetno cjenim kao i njihov dosadašnji profesionalni i politički angažman.

U zadnje vrijeme je postao trend pričati o održivom razvoju i energetskoj tranziciji, pa vidimo i na ovim izborima da i vi i vaši oponenti često naglašavate u svojim kampanjama. Kako to komentirate?

Mišljenja sam da je najvažniji segment za postizanje ciljeva što veće informiranje i uključivanje građana u razvoj i u energetsku tranziciju. Održivost u pravom smislu riječi osim brige za okoliš, govori o financijskom i društvenom aspektu te ravnomjernoj raspodjeli dobara. Cilj održivosti je bolji i pravedniji život za svih. Vjerujem da Splitsko-dalmatinska županija ima ogromne potencijala te ako ih na vrijeme razvijemo možemo biti primjer tranzicije kroz modele energetskih zadruga i zajedničkim investiranjem. U sljedećem razdoblju očekuju se i brojni poticaji koji će biti na raspolaganju za ulaganja u zeleni razvoj te omogućiti daljnji razvoj. Prilika je pred nama, ali i odgovornost da surađujemo i gradimo društvo na održivijim modelima od onih koje poznajemo.

Sponzorirani sadržaj 

Izbori 2021.
Vaš komentar