Golemi oblak saharskog pijeska podigao se iznad Atlantika – Što to znači?

Foto: NASA / Ilustracija

Ogroman oblak saharskog pijeska podigao se ovih dana iznad Atlantika i ide prema zapadu, gotovo mjesec dana prije je to uobičajeno, što se moglo vidjeti na satelitskim snimkama.

Meteorolozi AccuWeathera upozoravaju da, iako pijesak može suzbiti stvaranje uragana preko prostranog Atlantskog oceana, oluje se i dalje mogu stvarati bliže SAD-u gdje je more pliće i toplije.

– Ulazimo u aktivnije vrijeme za saharsku prašinu koja se gura u Atlantik jer istočnoafrički mlazni tok postaje sve razvijeniji i jači – objasnio je viši stručnjak za uragane AccuWeathera, Dan Kottlowski.

Oblak je dio onoga što je poznato kao Saharski zračni sloj, koji obično zauzima sloj atmosfere debeo oko 5 km, s bazom koja počinje manje od 2 km iznad površine.

Očekuje se da ovaj oblak pijeska neće biti tako monstruozan kao događaj koji je pogodio obalu Meksičkog zaljeva, pa čak sve do središnjeg dijela SAD-a u lipnju 2020. godine.

Za usporedbu, taj golemi nanos saharske prašine koji se dogodio u lipnju 2020. godine bio je jedan od najznačajnijih događaja u posljednjih 50 godina, a čak je prema Associated Pressu nazivan i “Pješčani oblak Godzilla”.

Prognostičari predviđaju se da će se ovaj najnoviji raspršiti prije nego što stigne na Karibe, jer će oblak pijeska i drugih čestica naići na stacionarnu frontu koja će biti prebačena preko Kube u Portoriko i to sve zahvaljujući vjetrovitim uvjetima i vlažnom vremenu u tom dijelu svijeta.

Utjecaji prašine i pijeska iz Sahare

Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova.

Oblaci prašine/pijeska povezani su s velikim zonama suhog zraka, što je inhibitorni faktor za tropske oluje i uragane.

Dokazano je da pijesak iz Sahare, pun minerala. Prašina i pijesak izbačeni iz Afrike u atmosferu, pa onda u ocean, pružaju hranjive tvari za mikroskopske biljke oceana, od kojih ovisi čitav morski prehrambeni lanac. Najvažnije je željezo. I premda ove biljke trebaju samo vrlo male količine, željezo je bitno – i samo se opskrbljuje prašinom ili drugim kontaktom s kopnenim masama.

Svake godine milijuni tona saharanske prašine bogate hranjivim tvarima prelaze preko Atlantskog oceana donoseći vitalni fosfor i druga gnojiva na osiromašena amazonska tla, pa najveća svjetska prašuma Amazona, zapravo svoje bogatstvo života duguje upravo saharskom pijesku!

Također, ova zrnca služe kao jako dobar izvor jezgri kondenzacije i zaleđivanja, zbog čega pouzdana prognoza, čak s najboljim današnjim modelima i najfinijom dopustivom rezolucijom, ne prelazi nekoliko sati u budućnost.

Predivni zalasci sunca primjećuju se otkako su saharski oblaci prašine toliko visoki u atmosferi. Čestice prašine djeluju na rasipanje određene valne duljine svjetlosti, omogućujući osvjetljenje crvenih nijansi.

D.G.