NELOJALNA KONKURENCIJA: Plaća li Slovenija u tajnosti korisnicima luke Koper transport svojim željeznicama?

Foto: Youtube / Screenshot

KOPER/RIJEKA – Na naš je mail ovih dana stigla zanimljiva dokumentacija koja ukazuje na moguće nekonkurentno ponašanje tvrtke Slovenske željeznice Infrastruktura (SŽI), a na štetu HŽ Cargo i talijanskih željeznica.

Prema spomenutoj dokumentaciji, SŽ Infrastruktura je drastično smanjila naknade za korištenje svoje infrastrukturne željezničke mreže za sve uvoznike robe koji koriste usluge Luke Koper za transport robe prema EU, čime je ugrozila poslovanje konkurentnih hrvatskih i talijanskih tvrtki, a gubitak koji time nastaje pokriva se iz državng proračuna, odnosno iz džepova poreznih obveznika.

Otima li doista Slovenija teretni željeznički promet Hrvatskoj?

U istom mailu optužbe na račun SŽI idu i korak dalje, pa se navodi i da slovenska država tajno subvencionira troškove naknade za korištenje željezničke infrastrukture (tzv. TAC, Track Access Charge) svim korisnicima Luke Koper. U poruci se tvrdi da Slovenija tvrtkama koje luku Koper koriste za transport robe prema Europi tajno plaća da koriste slovensku prugu.

Tako se, tvrdi se dalje u mailu, državnim subvencijama pokriva više od 95 posto stvarnih troškova srednjoeuropskog željezničkog teretnog prijevoza kroz Sloveniju, a cilj je toga da se motivira tvrtke da umjesto u Rijeku ili Trst svoj teret iskrcavaju u Kopru.

Kao razlog takve nelojalne konkurencije, koja oduzima poslove luci Rijeka i Trst i nanosi im direktnu štetu, navodi se činjenica da je SŽI uz pomoć sredstava EU izgradila drugi kolosijek  željezničke pruge na dionici Koper-Divača u dužini od oko 28 kilometara, i to nesrazmjerno skuplje od stvarne vrijednosti projekta, te da se dionica u stvari pokazala neisplativom. Financijski gubitak pokriva se, tvrdi se u istom mailu, iz državnog proračuna Slovenije.

U tekstu se dalje navodi da strana poduzeća – srednjoeuropski izvoznici i uvoznici – ne dobivaju samo besplatni transport robe željeznicom, već im slovenski porezni obveznici podmiruju iznos naknade za korištenje mreže i to u dvostrukom iznosu koji su platili za uslugu. Stvarna posljedica i učinak ovog aranžmana je da Slovenija godišnje subvencionira svoje srednjoeuropske konkurente u iznosu većem od 220 milijuna eura, tvrdi autor maila.

Tablice, izračuni i javna upozorenja stručnjaka

Potvrdu iznesenih podataka autor daje kroz tablice i izračune, pa tako navodi i studiju ITF-OECD koju je 2015. naručilo Ministarstvo infrastrukture Slovenije, u kojoj se navodi da bi normalna naknada za korištenje pruge bila oko 0,05 eura po NTKM (NTKM je kratica za mjeru Net Tone KiloMeters, odnosno naknada za prijevoz jedne tone tereta na pruzi dužine jednog kilometra).

Naplatom takve naknade, tvrdi se u mailu, SŽ Infrastruktura bi godišnje uprihodila više od 240 milijuna eura, koje bi se utrošile za održavanje i obnovu željezničke infrastrukture.

Iste godine tri slovenska autora – dr. J.P. Damijan, dr. A. Groznik i dr. B. Zgonc – objavljuju studiju  Ekonomskog fakulteta u Ljubljani u kojoj se navodi da SŽI u stvarnosti prijevoznicima naplaćuje naknadu u visini od 0,00177 eura po NTKM, što je manje od pet posto stvarne vrijednosti naknade koju je izračunao ITF-OECD.

Preostali trošak, tvrdi autor maila, subvencionira slovenska država na teret poreznih obveznika –  građana.

Te je riječi potkrijepio i tablicom iz koje se vidi koliko je u proteklih pet godina (od 2016. do 2020.) SŽI naplatio od korisnika željezničke infrastrukture u teretnom prijevozu (prvi red – Revenues Received from Freight Carriers). Vidljivo je da je taj iznos manje ili više jednak kroz sve godine i kreće se od 8,8 do 9,7 milijuna eura na godinu.

U drugom su redu brojke koje govore kolike je iznose po godini slovenski proračun isplatio  korisnicima mreže na ime subvencija (drugi red – Compensation  Paid to Freight Carriers). Iz tih je brojki očito da su kompenzacije od 2018. na ovamo nesrazmjerno rasle i da drastično prelaze iznose prikupljene na ime naknada za transport robe:

Sumnju na transparentno i zakonito odlučivanje vezano uz izgradnju drugog kolosijeka pruge Koper- Divača potvrdio je u svojim blogovima u nekoliko navrata i ugledni slovenski ekonomist, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani dr. Jože P. Damijan, jedan od autora ranije spomenute studije ljubljanskog Ekonomskog fakulteta.

On je još 2016. godine napisao da je slovenska država tvrtke Slovenske železnice i Luka Koper spojila u jedan holding – Slovenski Logistički Holding (SLH – koji je imenovan upraviteljem tvrtke 2TDK koja je dobila koncesiju za izgradnju drugog kolosijeka pruge Divača-Koper).

SLH, prema Damijanovim riječima, tvrtki 2TDK  plaća godišnje iznose za otplatu kredita za izgradnju pruge, i to sredstvima od dividendi Luke Koper, od naknade za korištenje drugog kolosijekai iz godišnje državne naknade za dostupnost infrastrukture.

Damijan kaže da se kredit ne može otplaćivati iz sredstava poslovanja Slovenskih železnica jer je ta tvrtka korisnik državnih sredstava, odnosno subvencija za prijevoz putnika i održavanje infrastrukture.

Jednostavno kazano, Damijan je još prije pet godina upozoravao da se spomenuta pruga gradi izvan uobičajenog načina financiranja izgradnje javne željezničke infrastrukture u Sloveniji i Europi, na netransparentan način i  kroz posebno osnovano projektno društvo, te da će postupci odabira izvora financiranja i izvođača radova biti manje transparentni, a država će uvijek osigurati razliku između sredstava koja je prikupio SLH. Odnosno, da će se svi gubici podmirivati iz državnog proračuna.

Trpi li Hrvatska, odnosno luka Rijeka, štetu ovakvim poslovanjem Slovenskih željeznica i Luke Koper?

Upravo ovo pitanje smo postavili dobro upućenom izvoru iz Hrvatske vrlo bliskom tvrtki HŽ Cargo.

– Hrvatska redovno objavljuje izvješća o naknadama za korištenje infrastrukture, odnosno željezničke mreže i ti su podaci javno dostupni i transparentni. Svaka država propisuje vlastite tarife za pojedine pružne dionice i one ne moraju biti jednake na svim dionicama.

Hrvatska također ima različite naknade za različite dionice, pa se povoljnijim naknadama stimuliraju korisnici željezničke mreže da više i češće koriste neke dionice. Time se posredno potiče i razvoj pojedinih dijelova zemlje, pa pretpostavljam da slično rade i u susjednoj Sloveniji – objasnio je izvor.

Je li slovenska država doista plaćala korisnicima mreže dvostruki iznos naknade i tako nelojalnom konkurencijom privlačila transportne tvrtke u luku Koper teško je dokazati, upozorava isti izvor i dodaje kako se takve ozbiljne optužbe  mogu dokazati jedino temeljitom provjerom bilance poslovanja tvrtke SŽI.

No koliko je i kada Slovenija povlačila sredstva iz Europske unije za gradnju željezničke infrastrukture, je li ih koristila namjenski i je li istina da obilatim subvencijama TAC-a privlači transportne tvrtke u luku Koper nanoseći time štetu Hrvatskoj i Italiji?

Ta smo pitanja postavili direktno Slovenskim železnicama. No do naznačenog roka nikakav odgovor nije stigao. Ako i kada stigne, objavit ćemo ga naknadno.

Redakcija portala Morski HR

Vaš komentar