U RUJNU KREĆE PILOT PROJEKT SEACLEAR: Roboti čiste podmorje Lokruma i Stona

Foto: Youtube / Screenshot

Dubrovačko-neretvanska županija objavila je kako u rujnu počinje testiranje robotskog sustava za čišćenje morskog dna SeaClear, kojeg provode Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku u suradnji sa Centrom za sustave i kontrolu Tehničkog Sveučilišta u Delftu.

Za rujan su planirana prva ispitivanja upravo na dva pilot područja Lokruma i Malostonskog zaljeva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a testirat će se različite komponente sustava u stvarnim uvjetima.

Otpad u moru trenutno je jedan od najvećih globalnih problema jer, osim kroz ekološki negativni utjecaj predstavlja golem rizik za zdravlje ljudi općenito, s ogromnim ekonomskim posljedicama. Danas se u oceanima cijelog svijeta nalazi više od šezdeset milijuna tona otpada, a od toga otprilike više od devedeset posto nalazi se na morskom dnu.

Projekt SeaClear, punog naziva „Search, Identification and Collection of Marine Litter with Autonomous Robot“, o kojem je Morski.hr u nekoliko navrata već pisao, za cilj ima razvijanje autonomnih robota za čišćenje otpada s morskog dna i financiran je u sto postotnom iznosu iz programa HORIZON 2020.

Kroz projekt je osigurano više od šest milijuna kuna za područje Dubrovačko-neretvanske županije, a Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku jedini su hrvatski partneri.

Sustav, jedinstven u svijetu, koji će se razviti kroz projekt SeaClear, pojasnio je profesor Bart De Schutter iz Centra za sustave i kontrolu Tehničkog Sveučilišta u Delftu koje je ujedno i nositelj projekta.

– Trenutno ronioci taj otpad čiste s morskog dna, posebno u turističkim područjima. Međutim, ovo je skupo rješenje i ponekad može predstavljati opasnost za ronioce – objašnjava De Schutter.

SeaClear sustav funkcionira kroz međusobu suradnju površinskog plovila i dva podvodna robota, objasnio je De Schutter. Nešto manji robot je robot za promatranje koji kamerom i sonarom skenira morsko dno i mapira lokaciju i vrstu otpada.

Robot također može razlikovati frakcije otpada od živih bića, poput riba i morskih algi. U svrhu točnog razlikovanja živog i neživog svijeta, koriste se napredni algoritmi. Nakon što promatrački robot prepozna otpad, šalje te podatke drugom podvodnom robotu koji je opremljen hvataljkom.

– Ovaj robot odlazi do identificiranog otpada, podiže ga hvataljkom i odlaže u veliku košaru. Hvataljka je dizajnirana s posebnom sigurnosnom strukturom, tako da riba može lako pobjeći ako je robot slučajno pokupi – pojašnjava De Schutter.

– Hvataljka je bila najteža hardverska komponenta za razvoj, ali i to je sada spremno. Istraživači Tehničkog sveučilišta u Münchenu su konstruirali prototip, tako da sada zaista možemo početi testirati cijeli sustav – kaže De Schutter.

Sustav će se tesirati na tri pilot područja. Jedan sustav sa svrhom čišćenju luka postavit će se na području luke Hamburg s krajnjim korisnikom Lučke uprave Hamburg (Njemačka), drugi u turističkom području Dubrovnika, točnije pokraj otoka Lokrum i treći na području Malostonskog zaljeva koji predstavlja područje iz sektora marikulture.

– Očito bismo u budućnosti željeli značajno proširiti SeaClear. Želimo krenuti prema sustavu s nekoliko podvodnih robota koji se mogu koristiti bilo gdje. To bi nam omogućilo skeniranje ogromnog područja i stvarno čišćenje oceana – zaključio je De Schutter.

Uz Regionalnu agenciju DUNEA i stručni tim Sveučilišta u Dubrovniku, koji ima sve kompetencije za ovu zahtjevnu ulogu u razvijanju inovativnih rješenja problema otpada u moru, u partnerstvu također sudjeluju i neke od najpoznatijih svjetskih organizacija koje će isporučiti provjereni hardver te četiri akademske institucije s komplementarnom stručnošću podvodne i zračne robotike, senzora, preslikavanja i kontrole. Projekt je ukupno vrijedan 37.099.342,50 kuna, a provodit će se do prosinca 2023. godine.

M.B.

PROČITAJTE JOŠ:

VIDEO Ovako će izgledati robot za prikupljanje otpada s dna Jadrana

PROJEKT SEACLEAR Pilot područja gdje će roboti pronalaziti i čistiti otpad

 

 

Vaš komentar