U Nacionalnom parku Krka nakon višemjesečnih priprema krenuo izlov invazivnih vrsta ribe

Foto: NP Krka

SKRADIN – Endemične i rijetke slatkovodne ribe uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik od najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. Stoga je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2020. godine pokrenula projekt „Rasprostranjenost i stanje populacija ciljanih vrsta slatkovodnih riba NP ‘Krka’“ s ciljem prikupljanja dodatnih podataka o zajednici slatkovodnih riba s obzirom na staništa i rasprostranjenost ciljanih vrsta i zoniranja područja ekološke mreže. Projekt predviđa primjenu specifičnih mjera za očuvanje vrsta, a uključuje i indikatore uspješnosti implementacije tih mjera.

Zbog unesenih invazivnih vrsta koje prijete autohtonim riječnim endemima, izrađen je Protokol za izlov invazivnih vrsta, prema kojemu je proteklog vikenda, u suradnji s tridesetak lokalnih ribiča, duž obala Krke počeo izlov invazivne vrste štuke. Svim entuzijastima zahvaljujemo što su prepoznali važnost te akcije i odazvali se pozivu Ustanove, potvrdivši svojim sudjelovanjem da razumiju važnost zaštite riječnog ekosustava. Prvi rezultati očekuju se već ove jeseni. S obzirom da je riječ o dugoročnom projektu, njegov uspjeh ovisi o kontinuiranim i organiziranim aktivnostima izlova. Podaci prikupljeni od ribiča – lokacija ulova, vrsta, dužina, težina i broj jedinki – koristit će se za obradu kao jedna od implementiranih metoda za praćenje stanja.

JU „Nacionalni park Krka“ prije provedbe projekta održala je sastanke s predstavnicima lokalne zajednice na jednom od kojih su sudjelovali i ravnatelji Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Predstavnici lokalne zajednice informirani su o planovima JU „NP Krka“ vezanim za projekte očuvanja prirode, bioraznolikosti i autohtonih i endemskih vrsta te smo ih zamolili za suradnju i podršku u njihovu provođenju. Osim selektivnog ribolova, rezultat dogovora je i edukacija na temu važnosti nadzora veličine populacije invazivnih vrsta i metoda njihove trajne redukcije, koju će ovoga ljeta održati eminentni stručnjaci koji su sudjelovali u izradi Protokola, na čelu s prof. dr. sc. Davorom Zanellom iz Zoologijskog zavoda Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ribe su važan bioindikator kvalitete okoliša pa su stanje njihovih populacija i zastupljenost u NP „Krka“ pokazatelj očuvanosti kvalitete vode rijeke Krke. Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19) i Pravilnikom o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka „Krka“ (NN 123/19), snažno usmjerenim na očuvanje resursa i bogatstvo bioraznolikosti, ribolov je u Parku zabranjen, upravo kako bi se sačuvali bogatstvo i raznolikost ribljeg fonda, poglavito onih riba kojih nema nigdje drugdje na svijetu. Kakav ćemo ekosustav ostaviti novim generacijama, treba zanimati svakog čovjeka, a kontrolirani izlov invazivnih ribljih vrsta korak je k održivom riječnom ekosustavu.

Ribe (Pisces) najbrojnija su skupina kralježnjaka, s oko 28 000 poznatih svojti. U rijeci Krki živi trideset jedna vrsta riba, što je 20,7 % ukupnog broja vrsta riba zabilježenih u Hrvatskoj. Od ukupnog broja riba zabilježenih u rijeci Krki, 12 (40 %) su endemi. Devet vrsta su endemi jadranskog slijeva, a tri endemi (stenoendemi) rijeke Krke. Izraziti su endemi glavatica i zlousta, a brojnošću prevladavaju ilirski klen i potočna pastrva. Ugroženi su organskim onečišćenjem voda, promjenom staništa, ribolovom, poribljavanjem alohtonim populacijama riba (ugrožavanjem genetičke raznolikosti) i globalnim zatopljenjem.

I.B.