ŠTO RADI DRŽAVA? Do kraja ljeta odluka o tome ostaje li Dalmacija bez prošeka

Foto: PR

Krenula je žestoka bitka na teritoriju EU-a za zaštitu određenih prehrambenih proizvoda, što bi moglo dodatno zakomplicirati život mnogim proizvođačima u Hrvatskoj. Jedno do tih proizvoda je i prošek. 

Nakon žestokih ispada tršćanskih medija i najave da će do kraja ljeta u Bruxellesu biti donesena odluka o tome hoće li doći do zabrane korištenja naziva prošek, skupina entuzijasta, vinara i nositelja oznake HOP-a sastat će se početkom kolovoza u Starom Gradu na Hvaru, gdje će donijeti Dokument o prošeku koji će uputiti domaćim i briselskim vlastima kako bi im pojasnili što je zapravo prošek i po čemu se razlikuje od talijanskog najprodavanijeg pjenušca na svijetu.

Foto: Talijanski Prosecco/Pixabay

Prema informacijama koje smo dobili od udruge Viva Grupa, a koja se bavi kulturom i očuvanjem gastro baštine, u sjedištu EU-a upravo se dovršava dugogodišnji birokratski rat oko prava na naziv – prošek, za koji Talijani tvrde da ga moramo izbjegavati jer nevjerojatno podsjeća na naziv njihova pjenušca – Prosecco.

U strahu za svoju egzistenciju i budućnost autohtonog proizvoda, hvarski vinari, proizvođači i nositelji oznake izvornosti sastaju se 8. kolovoza kako bi pokušali spasiti ono što se još može spasiti, budući da hrvatska Vlada i diplomacija očito ne radi svoj posao. Vinarima će se pridružiti i 15 proizvođača izvornih
otočnih slastica.

Stari Grad simbolično je izabran kao mjesto na kojem će biti donesen možda presudni dokument za spas izvornog proizvoda, budući da je u ovom mjestu pronađena i najstarija valjana boca prošeka, nastala iz vinograda Hore ili Agera, gdje su nastajala slatka vina po recepturi slavnih grčkih vinoznanaca. Dokument bi, prema riječima članova udruge Viva Grupa, trebao donijeti kulturološke dokaze o dva potpuno različita vina, koja dijele i različiti terroir, kulturu, vrijeme nastanka, način korištenja, običaje.

Foto: Prošek/Ministarstvo poljoprivrede

Čak i etimološki prošek (u značenju produžen, produžena nastajanja) nije – Prosecco. Talijani tvrde da je naziv nastao po lokalitetu, a znači procjep, kotlina. U drugim slučajevima pozivaju se na način prerade, pa kažu kako prosecco znači i prosušen. S obzirom da država ne reagira, hvarski mali vinari odlučili su poslati poruku hrvatskoj Vladi i Bruxellesu da od prošeka neće odustati.

Što je zapravo dovelo do bitke za prošek?

Talijani traže zabranu korištenja naziva prošek, pozivajući se na zemljopisno ime Prosecco, što je ime
gradića udaljenog 9 kilometara od Trsta. Neke informacije govore da bi Talijani mogli zaštiti naziv do kraja ovog ljeta. Proizvođači Prosecca, trenutačno najprodavanijeg pjenušca na svijetu, pokrenuli su prije ulaska
Hrvatske u EU postupak za priznavanje DOC Prosecca (oznaku izvornosti).

Foto: Regija srednje i južne Dalmacije poznata po proizvodnji prošeka/ Wikipedia

– Prosecco je inače savršen kao aperitiv, izvrsno se slaže i sa svježim i apetitnim jelima, toliko da ima i onih kojima ne smeta i uz deserte! Ljeti je prava poslastica – ali, to nije prošek!!! Ironija je ove priče koja po tko zna koji put dijeli Italiju i Hrvatsku u tome što se dva pića potpuno razlikuju. Hrvatski prošek je slatko desertno vino, dok je talijanski Prosecco, kao što mletački i furlanski proizvođači dobro znaju, bijelo vino, pjenušavosti slične šampanjcu. Unatoč velikim razlikama, talijansko je vino naziv proizvoda kontroliranog podrijetla i prema europskom zakonodavstvu naziv Prosecco može se koristiti samo za ona vina čija se vinova loza uzgaja u Venetu i Furlaniji Julijskoj krajini – poručuju iz udruge Viva Grupa.

Prosecco, s imenom po kojem ga poznajemo danas, datira i 16. stoljeća. Konkretno, definicija Prosecco davala se vinu Castellum nobile Pucinum, prema poziciji dvorca Prosecco u čijoj blizini se nalaze nasadi vinove loze.

Što je generički Prosecco?

Pjenušac koji je dobio ime po tvrđavi dvorcu Prosecco nadomak Trsta, gdje je loza Glera prvi put uzgojena, dragocjeno je bijelo vino s kontroliranom oznakom izvornosti proizvedeno u Venetu i Furlaniji
Julijskoj krajini, srednjeg sadržaja alkohola, karakterizirano blago aromatičnim mirisom i ugodno
gorkastim okusom, cijenjeno među inačicama pjenušaca.

– Da bi Prosecco postao generički pjenušac talijanski su proizvođači napali hrvatske prošeke, i to zbog naziva koji prema njihovom mišljenju silno asocira na Prosecco, i može ugroziti njihovu trgovačku marku na tržištu. Jednako valjda onako kako su, pod zastavom Venecije, ugrožene stotine tisuća karatila izvornoga primorskoga prošeka koji je brodovima i na drugi način odvožen prema Veneciji i unutrašnjosti (Beču i Pešti) i bio distribuiran pod trgovačkim nazivom Prosecco – tvrde u udruzi.

Foto: Pokrajina Veneto/Pixabay

Kažu da su trgovci kupovali prošeke s otoka te ih u trgovačke knjige i popratnice unosili kao Prosecco, čak i Hasburgovci i Mađari. 

Moglo bi se reći da je sukob oko prošeka zapravo sukob o povijesti pismenosti na području nekadašnje Republike Venecije, kojoj su duže vrijeme pripadali prošek i Prosecco (izgovarali se prošek i proseko), a nastajanjem i nestajanjem država prošek i prosecco su ostali, uvijek izloženi posesivnim tumačenjima dominantnije strane – stoji u obrazloženju Viva Grupe. 

 

Hoće li vinari uspjeti zaštititi Prošek?

Prošek je odraz tradicije znane još od Feničana, koji su ovu tehnologiju prvi razvili. Dok se kod nas generički prošek radio na otocima i obali, uglavnom u Dalmaciji, od niza sorti – muškatne ruže, malvazije, žlahtine, babića, plavine, lasine, maraština ili rukatca, glavinuše ili okatca, vugave, pošipa, plavca malog, grka, malvazije dubrovačke  –  danas su već propisane sorte od kojih se može raditi. I od tih, propisanih sorti nastaju prošeci, od kojih je najveći broj posljednjih desetak godina dobio hrvatsku oznaku izvornosti  (HOP).

Osnovno pitanje koje Deklaracija o prošeku, koja će biti donesena 8. kolovoza na Hvaru, želi postaviti regulatornim domaćim i europskim tijelima jest: znači li ikomu i ičemu službeno i zakonski ispred hrvatskih institucija potvrđena izvornost brojnih hrvatskih regionalnih proizvoda, pa i prošeka  – ako to Bruxellesu nije argument za pozitivno odlučivanje? 

 

K.B.