Na Svjetski dan tigrova znamo li što je s tigrom s Hvara?

Foto: Pixabay

Svjetski je dan tigrova, kritično ugroženih velikih mačaka čija budućnost je vrlo upitna. Hrvatska javnost još uvijek je zgrožena nedavnim događajem na trajektu Hvar-Split, na kojem se u manjoj prikolici nalazio i sibirski tigar. Nadležne institucije detalje ovog bizarnog slučaja i dalje istražuju.  

Slučaj je otvorio brojna pitanja o legalnosti držanja i transporta divljih životinja budući da u Hrvatskoj zakonom nije zabranjeno držati tigrove u privatnom vlasništvu ako su za to zadovoljeni svi uvjeti. Uz to, transport divljih životinja mora se obavljati u skladu s nacionalnim propisima o prijevozu životinja: treba biti osiguran poseban, dovoljno velik i čvrst kavez, temperature trebaju biti optimalne kako ne bi uznemirile životinju, u pratnji mora biti veterinar ili stručna osoba, a potreban je i video nadzor.

Foto: Facebook, Prometne zgode i nezgode

A tu je i ona moralna crta cijele priče – trebaju li divlje životinje biti u privatnom vlasništvu? Slučaj tigra s trajekta pokrenuo je lavinu negativnih, ali ispravnih reakcija.

– WWF strogo osuđuje posjedovanje divljih životinja kao ljubimaca, radi trgovine ili zabave. Držanje divljih životinja u zatočeništvu opravdano je jedino radi očuvanja vrste ili u edukacijske svrhe, ali i tada sigurnost i kvaliteta života moraju biti prioritet – upozorava Petra Remeta, voditeljica programa zaštite u WWF Adriji.

Ozbiljan je, kažu, problem što se tigrovi iz divljine i tigrovi rođeni u uzgoju zakonski ne tretiraju na isti način. Strogo je zabranjena trgovina živim ili mrtvim tigrovima iz divljine kao i dijelovima njihovih tijela ili raznim derivatima dobivenima od tigra. Kod tigrova iz uzgoja situacija je nešto drugačija – njihov transport i trgovina često su odobreni ili prolaze nezabilježeno među državama članicama EU. Zbog toga rapidno rastu ilegalna trgovina i krivolov.

Foto: Pixabay

Problem predstavljaju i nedovoljne kontrole izvoza, uvoza i prijevoza divljih životinja unutar i između država, kao i nepostojanje jedinstvene baze podataka rođenja i smrti tigrova u uzgoju. Iako su države članice EU potpisnice CITES-a, neke države nekontrolirano uvoze i izvoze tigrove iz uzgoja, neprimjetno pridonoseći crnom tržištu.

Na azijskom su tržištu svi dijelovi tigra iznimno vrijedni, bilo kao ukrasi, trofeji ili u alternativnoj medicini. Koriste se čak i njihove kosti za pripravak koji smatraju ljekovitim. Zato je izvoz tigrova – živih ili mrtvih, kao i njihovih dijelova, s europskog na azijsko tržište, iznimno unosan posao.

Foto: Pixabay

Stravičan je podatak da smo od početka 20. stoljeća do danas izgubili oko 95% tigrova. WWF posljednjih 11 godina provodi inicijativu TX2 – udvostručimo broj tigrova. Iako su njihovi brojevi narasli, a u nekim su azijskim državama i ostvareni TX2 ciljevi, i danas brojimo tek oko 3900 tigrova u divljini. Njihova populacija i dalje je u padu prvenstveno zbog krivolova i ilegalne trgovine.

WWF stoga provodi projekt „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi” (LIFE SWiPE), čiji je glavni cilj obeshrabriti zločine nad zaštićenim divljim životinjama i smanjiti ilegalne radnje. Tigrovi su iznimno važan dio ekosustava čije bi izumiranje, koliko god to nekome bilo nebitno, imalo katastrofalne posljedice za ostale vrste, ali i za ljude.

K.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Tigar je s otoka otišao za Križevce? Uzgajivač napisao: “Simba sa Hvara, opširnija priča tek slijedi”

NA TRAJEKT UKRCAO TIGRA! Posada za životinju saznala tek na pola puta do Hvara