A JOŠ NIJE NI PUŠTEN U PROMET: Pelješki most već potaknuo rast cijena zemljišta na Korčuli

Foto: Martin Burić

Skori dovršetak Pelješkog mosta već je potaknuo rast vrijednosti zemljišta na Korčuli  iako se odatle i dalje na kontinent još uvijek prvenstveno stiže trajektom iz Orebića, te dosad u kombinaciji s linijom Trpanj-Ploče koja će već sljedeće godine postati suvišna.

Cijena zemljišta na Korčuli već je u ovom trenutku porasla za oko 10 posto, a najviše su povećane cijene parcela za gradnju vila i apartmana, prenosi Deutsche Welle.

Nakon spajanja konstrukcije Pelješkog mosta i euforije u hrvatskom javnom prostoru zbog njegovog skorog dovršenja, pojavila se nova ideja o mostu između Pelješca i Korčule, drugog najnaseljenijeg otoka u Hrvatskoj, a onda i prijedlog spajanja još nekih jadranskih otoka mostovima sa obalom.

Maja Jurišić, predsjednica nevladine mreže Pokret otoka i donedavna članica Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji kaže:

– Otkad sam i sama otočanka, otoci mi ne predstavljaju romantične destinacije, već posebna mjesta koja nude životne prednosti, ali donose i specifične probleme.

Vrijednosti koje posjeduju su uvjetovane i činjenicom odvojenosti od kopna. Ne pristajem na tezu da se temeljni problemi života na otocima mogu riješiti mostom.

– Takva mogućnost – nastavlja ona – znači nepovratnu devastaciju vrijednosti otoka. S obzirom na visinu investicije izgradnje mosta, tim bi se novcima moglo riješiti puno važnijih pitanja otočana.

Njima treba podizanje kvalitete života razvojem osnovne infrastrukture, bolji i češći trajekti, dostupna javna usluga, obnovljivi izvori energije, zbrinjavanje otpada, vodovodni i kanalizacijski sustav.

No činjenica je da je EU već sufinancirala i most za otok Čiovo pokraj Trogira, pa bi Bruxelles možda bio zainteresiran u sličnim projektima drugdje na Jadranu. Maja Jurišić odgovara da je izgradnja mosta na Čiovu sasvim druga priča.

Otok je naime bio spojen s Trogirom i ranije, te je dodatnim mostom samo riješen već postojeći infrastrukturni problem.

– Ali ne mogu zamisliti da razvijamo projekte mostova. Čemu onda milijunske EU-investicije za izgradnju i razvoj luka? Otočani trebaju biti svjesni da jednom kada se povežu mostom, više nisu otoci. Primjer je i Tajništvo za otoke koje u svom radu ne uzima u obzir otoke povezane mostom.

Na pitanje kako onda protumačiti takvu inicijativu u RH, Jurišić nam je rekla da ne zna, osim možda – nečijim nerealnim vizijama.

Petar Filipić, ekonomist s Ekonomskog fakulteta u Splitu, koji se u svom radu dosta bavio mogućnostima razvoja hrvatskih otoka, a uslijed stalne prijetnje njihovom stagnacijom i raseljavanjem, tvrdi da je iz razgovora s otočanima saznao da nitko od njih ne podržava ideju gradnje mosta.

– Kad bi imali most, kažu, ne bi više bili otok – veli Filipić i dodaje kako se ne smije smetnuti s uma da otočanima putovanje trajektom predstavlja važnu društvenu situaciju.

– Most bi značio brzi prijelaz i, paradoksalno, veću izoliranost. Oni ne žele most nego vezu između ljudi, a dakako i veći standard uz očuvanje raznih otočkih posebnosti – kaže Filipić.

M.B.