I JADRAN JE U OPASNOSTI Pregrijavanje Mediterana ima poguban učinak na naše more

Foto: WWF Adria

S temperaturama koje se povećavaju za 20 posto brže od globalnog prosjeka i porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na našem planetu, upozoravaju stručnjaci Svjetskog fonda za prirodu (World Wide Fund for Nature – WWF).

WWF je upravo objavio novi izvještaj „Učinak klimatskih promjena u Sredozemlju: Priče iz pregrijanog mora (The Climate Change Effect in the Mediterranean: Stories from an overheating sea)”, koji prikazuje šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a izravno utječu na lokalno stanovništvo.

WWF ukazuje na opasnu povezanost između utjecaja klime na more i postojećih ljudskih pritisaka – pretjeranog izlova, zagađenja, razvoja obalnih područja i brodarenja, koji su već znatno smanjili ekološku otpornost našeg mora.

– Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolirani sustav pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu.

S obzirom da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji sa intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo.

Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to naša nužnost i dužnost – kazao je Mosor Prvan iz WWF Adrije, hrvatske podružnice WWF-a.

Visoke temperature i i ekstremni vremenski događaji mijenjaju morsko dno. Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju.

Foto: WWF Adria/Alexis Rosenfeld

Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan utjecaj  na kompletan morski ekosustav jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u ekonomskom smislu jer privlače brojne turiste i ronioce.

Dobro upravljanje zaštićenim morskim područjima može imati značajan pozitivan utjecaj na smanjivanje pritiska na preostale populacije.

Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative poručio je: – Sredozemno more nije kao što je nekad bilo, pretvara se u tropsko more.

Klimatske promjene nisu prijetnja za budućnost, one su prijetnja već danas, čemu svjedoče znanstvenici, ribari, ronioci, obalne zajednice i turisti.

Puno toga se stavlja na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran veliki opskrbljivač nas ljudi.

Ako želimo okrenuti postojeći trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi njegovu otpornost. Zdravi ekosustavi i rastuća bioraznolikost su najbolja prirodna obrana protiv utjecaja klimatskih promjena – naglasio je.

Brojni slučajevi jasno pokazuju snažnu povezanost klime i oceana te potrebu za poboljšanom zaštitom mora radi obnavljanja bioraznolikosti i ribljih stokova, čime se može ponovno izgraditi otpornost našeg mora.

WWF poziva globalne i mediteranske čelnike da osiguraju dogovore oko snažnijeg poticanja bioraznolikosti, smanjenja utjecaja klimatskih promjena i uspostavljanja boljih financijskih mehanizama zaštite.

M.B.

PROČITAJTE JOŠ:

JADRAN, NIKAD SLANIJI Hrvatski tim znanstvenika otkrio nešto vrlo neobično!