Mnogi tvrde da nalaze žive periske – Ne, niste! Ako izgledaju ovako, naišli ste samo na još jedno groblje

Foto: Čitateljica

Plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana, poznata pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Raste na dubinama do 30 m u obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica koje proizvode mnogo organske tvari kojom se periske hrane i upravo tu one dosežu velike dimenzije, odnosno mogu narasti i do 120 cm. Površina mlađih periski prekrivena je ljuskama, no starije su obrasle algama, mahovnjacima, cjevašima, spužvama i ostalim sjedilačkim organizmima. Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja. No hoće li dovoljno poživjeti da joj se iz prve ruke dive i oni koji se tek trebaju roditi, ili će nove generacije o ovoj ekstremno ugroženoj vrsti učiti samo iz udžbenika?

Masovno izumiranje periski prvi put je zabilježeno 2016. godine na jugoistočnoj obali Španjolske. Masovni pomori periski od tada su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji.

U svibnju 2019. godine utvrđen je pomor periski u Parku prirode Lastovo, a u siječnju 2020. godine na Pelješcu. Nakon toga utvrđen je pomor periski i na drugim područjima Jadrana.

Kako se navodi u znanstvenom radu M. Pamić s Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, masovno izumiranje periski dogodilo se zbog infekcije parazitom Haplosporidium pinnae.

Gomila neukih komentara po medijima i društvenim mrežama

Nakon rijetkih objava o doista živim periskama, nailazimo i na velik broj komentara onih koji tvrde da su ih vidjeli na desetke, pa i stotine i negiraju njihovo izumiranje. Mnogi ljudi ignoriraju činjenicu da ova vrsta izumire, a drugi jednostavno ne znaju da ljuštura periske ne znači i živa školjka. Poznat je primjer jedne učiteljice iz Metkovića koja je za pet minuta slave ispričala gomilu gluposti medijima, koji su ne provjeravajući činjenice prenijeli da u dolini Neretve ima živih periski, jer ih je ona eto “roneći napipala nogama i osjetila da su čvrste”.

Takve školjke su žive jednako kao što bi kostur značilo živ čovjek, ili da groblje znači gužva na subotnjoj špici. Ima doduše i dobronamjernih ljudi koji bi željeli skrenuti pozornost na možda novi pronalazak polja živih periski, no to, nažalost u najvećoj većini slučajeva, kao i u slučaju ovih fotografija koje je naša čitateljica (hvala joj!) snimila kod luke Kneže na otoku Korčuli, pokazuje samo ljušture bez mesa i bez trunke života.

Foto: Čitateljica

Akcija “Jeste li ih vidjeli?”

Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja putem akcije „Jeste li ih vidjeli?“ poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene žive jedinke plemenite periske. Cilj akcije je identifikacija i očuvanje živih jedinki plemenite periske u prirodi te praćenje stanja populacije plemenite periske koja je trenutno pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru.

Akcija „Jeste li ih vidjeli?“, vezana uz plemenitu perisku (Pinna nobilis) u Jadranskom moru, aktualna je kroz cijelu godinu, no njen značaj najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima, kada je povećana mogućnost uočavanja morskih organizama u njihovom prirodnom staništu.

Foto: Čitateljica

Sve je manji broj živih jedinki u moru pa je za opstanak vrste ključno pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i stvoriti prirodni „imunitet“.

Od prve pojave zaraze i masovnog pomora u hrvatskom dijelu Jadranskog mora potvrđeno je tek20-ak živih jedinki plemenite periske u prirodi, na različitim lokacijama duž Jadrana.

Kako znamo da je periska živa?

Pri identifikaciji živih jedinki plemenite periske u prirodi potrebno je provjeriti reagira li jedinka zatvaranjem ljušture na vanjski podražaj, odnosno na kretanje morske vode u njenoj neposrednoj blizini. Naime, uspravna ljuštura plemenite periske u sedimentu ne podrazumijeva nužno i živu jedinku. Više o identifikaciji i prepoznavanju živih jedinki plemenite periske u moru dostupno je OVDJE.

Sve informacije o živim jedinkama plemenite periske, lokacijama na kojima ste ih opazili i fotografije mogu se dojaviti putem ove poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ili na adresu vrste@mingor.hr.

Foto: Čitateljica

Uzimanje periske, žive ili uginule jednako je kažnjivo, bez ikakve iznimke i opravdanja!

U sklopu Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju Barcelonske konvencije, periska se nalazi na Popisu vrsta pred istrebljenjem i ugroženih vrsta.

Kazne za vađenje periski regulirane su Zakonom o zaštiti prirode. Za fizičku osobu koja vadi periske predviđena je kazna od 7.000,00 do 30.000,00 kuna, a za njezino uništavanje određena je odšteta u visini od 500,00 kuna.

I ne, ne smijete izvaditi njenu ljušturu čak ni kad nije živa, ne smijete je posjedovati, čak i ako tvrdite da ste je “našli” na plaži ili u plićaku. Periska u vašim rukama znači i krivično gonjenje.

Jurica Gašpar