RASPAO SE STARI LUKOBRAN U PULI Ako se ne obnovi, gradu slijedi potapanje

Foto: Google Earth / Glas Istre / Screenshot

PULA – Odgovarajući na pitanje o potrebi hitne sanacije dotrajalog lukobrana, iz Komunalne palače napominju da je rekonstrukcija ove važne građevine projekt od šireg interesa. Stoga će Grad Pula, u cilju njegove realizacije, a u skladu s mogućnostima, kako operativnim tako i ostalim, pružiti podršku Lučkoj upravi nadležnoj za provedbu ovog projekta, piše Glas Istre.

– Gradonačelnik Filip Zoričić će uskoro o ovoj temi razgovarati s predsjednikom Vlade, dok su određeni razgovori već pokrenuti s ministarstvima. Što se, pak, tiče konkretnih podataka o izrađenoj dokumentaciji, dozvolama, odnosno dosad poduzetim aktivnostima o projektu sanacije lukobrana, Grad će to zatražiti direktno od Lučke uprave – odgovaraju iz Palače.

Navode dalje da je nesporna činjenica da je lukobran značajan, ali i financijski zahtjevan projekt, za realizaciju kojeg je nužno zaokružiti financijsku konstrukciju u kojoj će čim više bespovratnih sredstava biti iz europskih fondova.

– Za grad Pulu to je jedna iznimno važna tema i potreban je maksimalan angažman svih uključenih dionika i vjerujemo da će predstojeće razdoblje biti konstruktivne naravi i pozitivnih pomaka – zaključuju gradski oci.

Dijana Ažić, v.d. pročelnica za komunalni sustav i upravljanje imovinom, potvrdila je na proteklog sjednici Gradskog vijeća da je to pitanje u nadležnosti Lučke uprave, da se razgovaralo o projektnoj dokumentaciji i da će se, “uz novu strukturu vlasti”, ponovno to sve uzeti u razmatranje.

Prema analizi Lučke uprave otprije sedam godina, cjelokupna sanacija lukobrana stajala bi enormnih 11 milijuna eura. Još tada je objekt bio u katastrofalnom stanju, s potpuno razrušenom krunom na pojedinim dijelovima, zbog čega lukobran ne sprečava prelijevanje čak ni osrednjih valova. Prema procjeni stručnjaka, val visok pet-šest metara uzrokovao bi potapanje užeg središta grada, piše Glas Istre.

Sagradila ga Austro-Ugarska

A što kažu podaci o ovom objektu? Pulski lukobran sagradila je Austro-Ugarska između 1910. i 1914. godine s ciljem obrane od neprijateljskog brodovlja te zaštite priobalja i grada od naleta većih valova. Procjenjuje se da su u lukobran ugrađene stotine tisuća kubika kamena i desetine tisuća kubika betona. Iako je planirana dužina bila 1.200 metara, ostao je 141 metar neizgrađenog dijela, a nešto više od 250 metara je nedovršeno. Širok je sedam metara, a dubina do prirodne stijene, na kojoj je podignut nasip, iznosi od 20 do 36 metara. Korijen lukobrana je na rtu Kumpar, a proteže se 350 stupnjeva prema rtu Proština.

Danas je lukobran neugledan, nestabilan i potencijalno opasan zbog nebrige za taj strateški infrastrukturni objekt koja ga je pretvorila u derutnu i sve manje funkcionalnu građevinu. Vertikalni zid lukobrana je urušen, odnosno nedovršen u dužini od 254 metra, a postojeće berme (nasipani kamen pod vodom, koji dodatno učvršćuje lukobran) su neuredne.

Kruna je na pojedinim dijelovima u potpunosti razrušena i ispod razine mora, što omogućuje prelijevanje čak i osrednjih valova. Većim dijelom je neprohodna, a na pojedinim mjestima vide se komadi hrđave čelične armature. Također, pod utjecajem valova i korozije, na njoj su nestali vezni prsteni. Nasip i ostali dijelovi lukobrana neznatno su oštećeni i ne prijete stabilnosti objekta

Kako bi lukobran mogao obraniti Pulu od plimnog vala i biti funkcionalan za gospodarsku i rekreativnu namjenu potrebna je njegova sanacija koja se treba provesti u tri faze. Prva faza uključivala bi iskop postojećeg nasipa uz sami postojeći zid lukobrana. Zatim bi se, u drugoj fazi, uložilo u postavljanje kamenometa i bermi s obje strane postojećeg zida lukobrana. Sljedeću fazu,  činilo bi postavljanje nadbetona nad postojeći zid i, povrh njega, armirano betonske krune s armaturom. Nakon provedene sanacije lukobran bi trebao ispunjavati zadaću za koju je prvotno bio namijenjen.

Nebriga za lukobran stariji od stoljeća, vidljiv je iz svemira, o čemu svjedoče i satelitske snimke.

D.G.